Podgorica, (MINA) - Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za graðansko obrazovanje i Anima položiæe u ponedeljak cvijeæe i zajednièki odati poèast žrtvama zloèina protiv izbjeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg-Novi, odakle je veæina izbjeglica organizovano nezakonito deportovana. U saopštenju koje potpisuju izvršne direktorice Akcije za ljudska prava (HRA), Centra za graðansko obrazovanje (CGO) i Anime – Tea Gorjanc Preleviæ, Daliborka Uljareviæ i Ljupka Kovaèeviæ, podsjeæa se da se ovih dana navršava 23 godine od kako je u Crnoj Gori izvršen zloèin protiv izbjeglih Muslimana iz Bosne i Hercegovine, poznatiji kao ”Deportacija izbeglica”. “Podsjeæamo, crnogorska policija je u maju i junu 1992. nezakonito uhapsila najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Veæina izruèenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela muèenje i na kraju su razmijenjeni”, navodi se u saopštenju. Još uvek se, kako se dodaje, nekim žrtvama deportovanim iz Herceg-Novog 27. maja 1992. ne zna ni grob, niti gdje su taèno ubijeni. Podsjeæa se da su nevladine organizacije HRA, CGO i Anima i predsjednik Savjeta za graðansku kontrolu rada policije, Aleksandar Saša Zekoviæ, su prije tri, èetiri godine uputili tri inicijative. “Inicijativu predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiæu i svim šefovima poslanièkih klubova, da se 27. maj proglasi Danom sjeæanja na žrtve zloèina deportacije izbjeglica 1992. godine iz Crne Gore, a 2012. godine je upuæena inicijativa i da crnogorska policija uputi izvinjenje zbog primjene policijskih ovlašæenja tokom deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine”, precizira se u saopštenju. Inicijativa je, kako se dodaje, upuæena i tadašnjem predsjedniku Vlade Crne Gore Igoru Lukšiæu, ministru unutrašnjih poslova Ivanu Brajoviæu i ministru kulture Branislavu Miæunoviæu, kao i tadašnjem predsjedniku Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejanu Mandiæu – da se podigne spomen obilježje žrtvama deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom, podržavajuæi tako i želju porodica deportovanih žrtava. “Nijedna inicijativa do danas nije prihvaæena. Podsjeæamo, tadašnji predsjednik Skupštine Opštine Herceg-Novi, Dejan Mandiæ, izjavio je da grad Herceg-Novi nije spreman da podrži inicijativu za podizanje spomen obilježja, kao i da se u vezi s tim nije obraæao višim instancama, u konkretnom sluèaju Ministarstvu kulture”, ukazale su Gorjanc Preleviæ, Uljareviæ i Kovaèeviæ. Kako su navele, predsjednik Vlade Igor Lukšiæ je 11. jula 2011. otvorio «spomenik svim žrtvama ratova 1991-2001». “Tada smo izjavili da smatramo neprimjerenim i beskorisnim sve žrtve gurnuti pod isto, bezimeno obilježje, koje ne saopštava baš ništa o tome što se u toj deceniji dogodilo, ko su te žrtve i ko je za njih odgovoran. Zbog toga se podignuti spomenik ne može smatrati odgovorom na našu inicijativu”, kazale su Gorjanc Preleviæ, Uljareviæ i Kovaèeviæ. One su ukazale da su presudom Višeg suda u Podgorici svi okrivljeni osloboðeni odgovornosti jer nisu imali status ”pripadnika strane u sukobu u BiH” odnosno onih ”koji su bili u službi strane u sukobu u Bosne i Hercegovine”, a koji im je navodno bio neophodan da bi se moglo smatrati da su izvršili ratni zloèin. “U meðuvremenu je ekspert Evropske unije, Maurizio Salustro, u svom izvještaju o procesuiranju ratnih zloèina u Crnoj Gori istakao da je preduslov za kriviènopravnu odgovornost za ratni zloèin koji je sud uspostavio pogrešan i nepoznat meðunarodnom humanitarnom pravu i praksi, gdje se za odgovornost ne zahtijeva nikakav formalan status izvšioca, veæ kontekst oružanog sukoba koji je na njega uticao da izvrši zloèin”, rekle su Gorjanc Preleviæ, Uljareviæ i Kovaèeviæ. Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je, kako su navele, 25. marta podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv presude zahtijevajuæi od Vrhovnog suda da utvrdi da je tom presudom zakon povrijeðen u korist okrivljenih bivših službenika policije, funkcionera MUP-a i Državne bezbjednosti. “Pozdravljamo inicijativu hercegnovskog odbora Socijaldemokratske partije koji je nedavno pozvao nadležne da se ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg-Novi postavi spomen ploèa svim deportovanim graðanima BiH. Pozvali smo sve odbornike skupštine opštine Herceg-Novi da nam se pridruže na obilježavanju ove tužne godišnjice, a sada pozivamo i medije i graðane da nam se pridruže”, poruèile su Gorjanc Preleviæ, Uljareviæ i Kovaèeviæ. (kraj) teo