Podgorica, (MINA) – Zakon o slobodnom pristupu informacijama primjenjuje se u praksi, ali i dalje ima problema u njegovoj implementaciji, ocijenjeno je danas na okruglom stolu u Podgorici. Skup o implementaciji Zakona o slobodnom pristupu informacijama organizovali su Misija OEBS-a u Crnoj Gori i Uprava za kadrove, u saradnji sa Ministarstvom kulture. Ocijenjeno je da je taj zakonski akt, koji ima znaèajnu ulogu u kontroli rada državnih organa, neophodno usaglastiti sa zakonima o zaštiti podataka o liènosti i o tajnosti podataka. Ukazano je da pojedini državni organi i dalje ne odgovaraju na zahtjeve za pristup informacijama, iako je to zakonska obaveza. Koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vuk Maraš je istakao da Zakon o slobodnom pristupu informacijama predstavlja jedan od kljuènih antikorupcijskih mehanizama, odnosno sredstavo za efikasnu javnu kontrolu rada državnih službi. On je naveo da je MANS od stupanja zakona na snagu u novembru 2005. godine do sada podnio skoro 30 hiljada zahtjeva za slobodan pristup informacijama. “Iako raste tendencija državnih organa da odgovaraju na zahtjeve za slobodan pristup informacijama i da ispune svoju zakonsku obavezu, nažalost svaki treæi zahtjev bude odbijen”, kazao je Maraš. On je podsjetio da je MANS pokrenuo upravni spor u preko 4,2 hiljade sluèajeva protiv državnih institucija koje nijesu ispoštovale zakonsku obavezu o slobodnom pristupu informacijama. Maraš je kao glavni problem u implementaciji zakona naveo æutanje administracije, odnosno ignorisanje državnih organa da odgovore na zahtjeve za slobodan pritup informacijama. "Drugi veliki problem predstavlja proglašenje podataka tajnim iako oni to, najèešæe, nijesu", kazao je on. Prema njegovim rijeèima, problem neobjavljivanja podataka posebno je izražen u privatizacionim procesima, jer veæina privatizacionih dokumenata, nažalost, još nije dostupna graðanima. Maraš je kao negativan primjer izdvojio i Upravu policije koja, kako je naveo, veæ godinama u kontinuitetu ignoriše zahtjeve za slobodan pristup informacijama. On je kazao da su i podaci o kreditu predsjednika Vlade Crne Gore Mila Ðukanoviæa ostali tajna. “Od Uprave za sprjeèavanje pranja novca tražili smo podatke o tome na koji naèin je Ðukanoviæ dobio kredit u inostranstvu, ali je momentalno odbijen pristup tim dokumentima, iako se zna da Ðukanoviæ nije imao imovine kojom je mogao da garantuje za taj višemilionski kredit”, rekao je Maraš. On je kazao da su i dalje tajni i podaci šta je visoki funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost Zoran Lazoviæ radio na svadbi kontroveznog rožajskog biznismena Safeta Kaliæa, koga, kako je naveo, mnogi mediji povezuju sa kriminalnim aktivnostima. Maraš je kazao i da se iz parlamenta, dok je generalni sekretar bio Milan Radoviæ, nije se mogao dobiti nijedan dokument. On je kao pozitivne primjere meðu državnim institucijama naveo Skupštinu, nakon što je na mjesto generalnog sekretara došao Damir Davidoviæ, predsjednika Crne Gore i Centralnu banku. Maraš je ukazao da graðani rijetko neposredno koriste pravo da zahtijevaju pristup informacijama, zbog neinformisanosti ili straha od eventualnih posledica. Prema njegovim rijeèima, veliki problem je i što je procedura za dobijanje informacija dosta komplikovana za obiène graðane, posebno u sluèaju kada organ odbije pristup informacijama. Maraš je pohvalio ulogu Upravnog suda u cilju dosledne primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama. On je kritikovao predložene izmjene zakona, jer njima Vlada, kako je naveo, na mala vrata pokušava da ogranièi dejstvo zakona. Maraš smatra da slobodan pristup informacijama mora biti pravilo, a zabrana - izuzetak. “Oèigledno da u Vladi ne žele da prepoznaju taj princip, ali je dobro što je nadležni skupštinski Odbor podnio amandman na sporne odredbe”, kazao je predstavnik MANS-a. Sudija Upravnog suda Ljubinka Popoviæ-Kustudiæ je rekla da državne institucije, kao najèešæe razloge za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama, navode da nijesu u posjedu tih podataka. “Drugi problem je što se na pojedine informacije stavlja oznaka povjerljivo, zbog èega se odbija pristup tim informacijama”, kazala je ona. Popoviæ-Kustudiæ je navela da nije predviðeno bilo kakvo pravno sredstvo koje bi moglo da koristi zainteresovano lice radi provjere da li je odluka o stavljanju oznake tajnosti donijeta u skladu sa zakonom. Pomoænik ministra kulture Željko Rutoviæ smatra da se primjena principa – javnost ima pravo da zna, mora ispoštovati. “Uz pomoæ ovog zakona proširuje se sloboda informisanja koja omoguæava da graðani doðu do informacija od kojih zavisi, kako njihova zainteresovanost za javne poslove, tako i formiranje i iskazivanje njihove suverene politièke volje”, naveo je on. Prema njegovim rijeèima, za implementaciju zakona od posebne je važnosti podsticanje i edukacija graðana u cilju korišæenje prava na slobodni pristup informacijama. “S obzirom da je slobodan pristup informacijama tekovina najviših evropskih standarda o ljudskim pravima i slobodama, veoma je važno da organi vlasti, na svim nivoima, snaže kulturu ostvarivanja i benefita ovog prava”, naveo je Rutoviæ. Direktor Uprave za kadrove Svetlana Vukoviæ založila se za što kvalitetniju implementaciju zakona. Ona smatra da se radi o zakonskom aktu koji obezbjeðuje transparentnost u radu državnih organa. Vukoviæ je rekla da je do sada 500 državnih službenika prošlo obuku u cilju što kvalitetnije primjene zakona. Koordinatorka programa za medije OEBS-a Radka Beèeva ukazala je da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama izuzetno važan za demokratske procese u svakoj državi. “OEBS prepoznaje veliki znaèaj ovog zakona kao demokratskog sredstva u cilju što boljeg informisanosti graðana što je važno za demokratizaciju Crne Gore”, navela je ona. Na skupu je ocijenjeno da je rok od osam dana u kome državni organ treba da da informaciju nerealno kratak i da je potrebno njegovo proširenje. (kraj) djs/isf