Podgorica, (MINA) – Odbor za politièki sistem podržao je danas predlog Zakona o izvršenju kazne zatvora, novèane kazne i mjere bezbjednosti kojim se omoguæava izvršenje kazne zatvora u mjestu stanovanja. Slavica Rabrenoviæ iz Ministarstva pravde, objasnila je da je predlogom Zakona propisan naèin izvršavanja kazne zatvora u mjestu stanovanja, koja je ranije propisana Kriviènim zakonom. “U Direkciji za uslovnu slobodu, koja se nalazi pri Ministarstvu pravde u okviru Direktorata za izvršenje kriviènih sankcija, postoje službenici koji æe, nakon pravosnažne sudske odluke koja je izreèena kazna zatvora u prostorijama za stanovanje, voditi raèuna da osuðenici tu izvršavaju kaznu, pratiæe ih i voditi raèuna da li koriste elektronsku narukvicu”, objasnila je Rabrenoviæ. Ona je kazala da je za upotrebu te narukvice iz budžeta je izdvojeno 250 hiljada EUR. Rabrenoviæ je objasnila da se elektronska narukvica ne koristi za pritvorene osobe, veæ samo za osuðene osobe. Cilj tog Zakona je, ukazala je ona, resocijalizacija i reintegracija osuðenih lica u društvu. Rabrenoviæ je rekla da se tima Zakonom prvi put u Crnoj Gori, pored poluotvorenog i zatvorenog odeljenja uvodi i otvoreno odeljenje. “Osuðene osobe ne gube posao veæ æe, na osnovu predloga službe za tretman koja æe se baviti njima, moæi da preðu u otvoreno odjeljenje i da stalno idu na posao, a onda se, nakon posla, vraæaju u zatvor gdje nastavljaju sa izvršenjem kazne zatvora”, pojasnila je Rabrenoviæ. Ona je kazala da to dovodi do velikih ušteda u budžetu, jer država, kako je dodala, neæe trošiti budžetska sredstva na njihovo izdržavanje. Rabrenoviæ je ukazala na novinu u dvostepenosti odluèivanja, koja do sada nije postojala. Prema njenim rijeèima, svaki osuðenik ima pravo pritužbe Ministarstvu pravde gdje æe biti formirano upravno odjeljenje u okviru Direktorata za izvršenje kriviènih sankcija. Na odluku Ministarstva pravde, objasnila je Rabrenoviæ, osuðenik može podnijeti tužbu upravnom sudu. Dvije nove mjere bezbjednosti su, kako je navela ona, mjere udaljenja i približavanja iz stana ili prostorija za stanovanje koja æe detaljno biti regulisana podzakonskim aktima. Ona je podsjetila da je do sada osuðena osoba mogla da radi u zatvoru. “Sad je to njemu pravo, obaveza i podsticaj da može da ima niz drugih pogodnosti koje mu Zakon daje i to mu je satisfakcija da dobro radi”, rekla je ona. Ona je kazala da o uslovnom otpuštanju više, na molbu osuðene osobe, ne odluèuje Komisija za uslovni otpust nego æe o tome odluèivati Sud. Rabrenoviæ je ukazala na to da je tim predlogom zakona regulisano i da posjetioci osuðeniku ne mogu više donositi hranu. “Sada æe zatvorenici imati pravo da tu hranu kupuje hranu u zatvorskoj kantini”, pojasnila je Rabrenoviæ. Ona je rekla da se prvi put uvode i porodiène posjete što je takoðe iskorak u modernizaciji Zakona. Mirjana Radoviæ iz Akcije za ljudska prava ocijenila je da je potrebno zatvoreniku odmah po prijemu uruèiti rješenje o pravima i obavezama za vrijeme izdržavanje kazna što, dodala je ona, ne iziskuje dodatna materijalna sredstva. Kada su u pitanju zabrana i prekid posjete, Radoviæ je kazala je da je u redu da starješina Zavoda može zabraniti posjete zatvoreniku ukoliko je ugrožena bezbjednost ili postoji opasnost. “Ipak, ta zabrana mora biti obrazložena i da zatvorenik ima pravo žalbe Ministarstvu pravde u roku od tri dana na tu odluku”, smatra Radoviæ. Ona je kazala da je neophodna saglasnost Ministarstva pravde za usamljenje zatvorenika duže od tri mjeseca i da to Ministarstvo zadrži obavezu da periodièno proispituje opravdanost takvih odluka. Azra Jasaviæ iz Pozitivne Crne Gore ocijenila je da se tim predlogom Zakona dolazi do humanizacije izvršavanja kazne zatvora i da se pitanje mjera bezbjednosti definiše na složeniji naèin. “Za pohvalu je uvoðenje novih Instituta, jer su naši zatvori zaista pretrpani, veoma èesti sa onim zatvorenicima koji bi mogli na kvalitetan naèin izvršavati kaznu I u prostorijama stanovanja”, kazala je Jasaviæ. Marta Šæepanoviæ iz Demokratske partije socijalista smatra da èlan 178 nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicama. “Propisano je da se radni odnos u Zavodu može zasnovati bez oglašavanja, uz prethodno pribavljenu potvrdu ministra nadležnog za poslove budžeta”, objasnila je Šæepanoviæ. (kraj) tpr/žug