Podgorica, (MINA) – Odbor za ljudska prava i slobode preporučiće parlamentu da usvoji Predlog zakona o vjerskim zajednicama, odlučeno je glasovima članova tog skupštinskog tijela iz vladajuće većine, dok poslanici Demokratskog fronta, koji su insistirali da se taj akt povuče, nijesu prisustvovali glasanju. Sjednici odbora, koja je trajala skoro pet sati, prisustvovali su i predstavnici Vlade, vjerskih zajednica i institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Poslanici DF-a su, na početku sjednice, tražili da se ona odgodi dok Zakonodavni odbor ocijeni da li je Predlog zakona u skladu sa Ustavom, ali njihov predlog nije prihvaćen. Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka istakao je da je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica usklađen sa najvišim međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i sa preporukama Venecijanske komisije (VK). Zenka je kazao da je riječ o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, vjernicima i onima koji to nijesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda. "Ovim zakonom Vlada ispunjava obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još na snazi“, kazao je Zenka. Potpredsjednik Vlade, Zoran Pažin, rekao je da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih vjerskih objekata u katastar nepokretnosti. „Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva (SPC) devedesetih godina u katastar, ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju“, istakao je Pažin. Kako je naveo, da bi neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova. „Jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova justus titulus. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja. To može biti neka odluka državnog organa ili sudska odluka“, kazao je Pažin. Pored toga, pojasnio je on, mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti. „Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova, onda pravni poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa“, rekao je Pažin. On je istakao da ne postoji nikakva loša namjera, posebno ne prema jednoj bilo kojoj vjerskoj zajednici. „Nego postoji potreba za pravnom sigurnošću. To je ustavna obaveza Vlade na kojoj Vlada mora da istraje“, kazao je Pažin. Poslanik DF-a Slaven Radunović kazao je da je problem predloženog zakona što „ima loše namjere“. „Loša namjera je kad tražite imovinu najveće religijske organizacije u državi, a sve da bi se ostvarila novouspostavljena programska načela sa posljednjeg partijskog kongresa“, rekao je Radunović. On je upitao predsjednika Odbora Halila Dukovića zašto je na sjednicu pozvao „pseudoreligijsku organizaciju“, aludirajući na Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Duković je kazao da je njegovo pravo, kao predsjednika Odbora, da pozove koga hoće, i naglasio da je pozvao sve relevantne vjerske zajednice Poslanik DF-a Milutin Đukanović tražio je da Odbor ne raspravlja Predlogu zakona, dok to ne učini zakonodavni i dok se, kako je naveo, ne razriješi konfuzija oko mišljenja stručne službe. „ÄŒlanovi Zakonodavnog odbora imaju mišljenje stručne službe da je ovaj zakon neustavan. Zašto da se vodi ova polemika, ako je stručna služba, koja je jedina relevantna, smatra da ovaj zakon nije ustavan“, upitao je Đukanović. Duković je kazao da u Poslovniku nema odrednice o tome da rad jednog odbora utiče na drugi. „I da je donijeto mišljenje, a nije, o tome odlučuje Skupština“, rekao je on i dodao da je dijalog jedino rješenje. Predstavnik Mitropolije crnogorsko-primorske, Gojko Perović, kazao je da je današnja sjednica, nažalost, jedini skup takve vrste održ u posljednjih 20 godina, ali je, kako je kazao, nespretno organizovan. „Pored sebe imam dva prijatelja iz kotorske biskupije, a nama ste rekli da dođe samo jedan iz MCP“, dodao je Perović. Sve to se, kako je naveo, radi u atmosferi kad su sve vjerske zajednice, osim SPC, potpisale ugovor sa Vladom. Prema riječima Perovića, primjedbe i sugestije VK nijesu adekvatno inkorporirane u ovaj zakon. On smatra da se u zakonu se radikalno atakuje na svojinska prava crkve i vjerske zajednice. „Crkva nikome nikad ništa nije otela, i ne bježi od sudskog odlučivanja tom pitanju, ali ne pred organima koji su podređeni vladi“, poručio je Perović obraćajući se Pažinu. Pažin rekao je kazao da u Predlog zakona postoji šest nivoa pravne zaštite što je, kako je naveo, prepoznala i pozdravila VK. "U spornim situacijama vodiće se upravni postupak, nakon toga postoji mogućnost žalbe u drugom stepenu, nakon toga moguće je pokrenuti upravni spor, nakon toga moguće je vanrednim pravnim sredstvima otvoriti postupak pred Vrhovnim sudom, a nakon toga moguće je podnijeti ustavnu žalbu Ustavnom sudu“, pojasnio je Pažin. Konačno, kako je naveo, kad se iscrpe svi djelotvorni ljekovi koje poznaje crnogorski pravni sistem, moguće je obratiti se Evropskom sudu za ljudska prava. „Dakle, najviši stepen garancija pravne sigurnosti svakom pravnom subjektu koji se osjeti ugrožen bilo kojom odredbom ovoga zakona", rekao je Pažin. Perović je kazao da su njihovi prigovori isključivo pravno-proceduralne prirode. „Ja kao pravoslavni Crnogorac poštujem ovu državu, i želim da ima najbolje moguće zakone, i da se Ustav ove zemlje poštuje“, istakao je on. Perović je kazao da sveštenici MCP poštuju državu Crnu Goru i vjeruju u njen državno-pravni kontinuitet, iako nije uvijek bila pod istim imenom i granicama. „Ovu državu priznaju sve članice Ujedinjenih nacija, i ja bih bio van pameti ako bih preko ove dvije činjenice ja improvizovao neku treću“, rekao je. On i naglasio da SPC priznaju sve pomjesne autokefalne pravoslavne crkve. „Teba li vama, kao predstavnicima sekularne države, ikakav drugi argument da je SPC kanonska crkva“, upitao je Perović. Predstavnik CPC-a, Boris Bojović, kazao je da je ta vjerska zajednica diskriminisana. “Ja kao pravoslavni Crnogorac imam isto pravo da svoju pravoslavnu vjeru ispolj u hramovima koje su pravili naši preci“, istakao je on. Prema njegovim riječima, 90-ih godina prošlog vijeka, SPC, koja jedina nije registrovana u Crnoj Gori, upisuje svu imovinu na svoje ime. „U potpunosti podržavamo usvajanje ovog zakona“, poručio je Bojović. Predstavnik Islamska zajednice Fuad ÄŒekić kazao je da su, u ovom trenutku, svi vjerske zajednice faktički NVO. „Zakon je neophodan, da se ovo područje stavi u pravnu regulativu, da se ne susrećemo sa stalnim problemima na šalterima“, kazao je ÄŒekić. On je kazao da je IZ tražila prepoznavanje kontinuiteta, koji se potvrđuje evidentiranjem zajednica. ÄŒekić je ocijenio da su preporuke VK prepoznate u Predlogu zakona. Predstavnik Kotorske biskupije, Robert Tonsanti, smatra da bi pitanje imovine trebalo rješavati nekim drugim zakonom. „Predlažemo lex specijalis za pitanje imovine, a za ove male nedorečenosti, koje je teško uskladiti za sve nas, predlažemo dijalog. Nedorečeno je i pitanje brige o kulturnim dobrima“, naveo je Tonsanti. Kako je kazao, Kotorska biskupija generalno podržava donošenje novog zakona. „Ali, što se ovog predloga tiče, smatramo da bi bilo korisno pristupiti daljem konstruktivnom dijalogu“, dodao je Tonsanti. Predstavnik Jevrejske zajednice Đorđe Raičević kazao je da vjerske zajednice treba da budu odvojene od države, ali ne da budu države u državi. „Mislim da Jevrejska zajednica to svih ovih godina poštuje“, rekao je Raićević. On je kazao da Jevrejska zajednica nema imovinu, osim placa koji je dobila od Vlade i na kojem planiraju da grade sinagogu „Zakon u globalu prihvatamo, u skladu je sa ugovorom koji smo potpisali sa Vladom. Nijedan zakon nije vječan, i ovaj kad se donese, može da pretrpi izmjene i dopune“, dodao je on. Poslanik Demokratske partije socijalista Suad Numanović kazao je da je zakon garantuje svakom građaninu Crne Gore pravo da pripada ili ne pripada nekoj vjerskoj zajednici. „Ovaj zakon se ne odnosi samo na jednu, nego na sve vjerske tzajdnice, i tako ga treba i analizirati i posmatrati“, istakao je Numanović. Zakonom se, kako je kazao, želi stvoriti najpovoljniji ambijent za nesmetano duhovno djelovanje vjerskih zajednica. „S druge strane treba na najbolji način urediti njihiove relacije sa državom Crnom Gorom i definisati njihovu poziciju, što ovaj zakon i čini“, dodao je Numanović. Njegov kolega Dragutin Papović kazao je da na predlog zakona niko iz međunarodne stručne javnosti nema nijednu relevantnu primjedbu. „Crna Gora, od obnove nezavisnosti, nema naglašen afirmativan ili negativan stav prema bilo kojoj vjerskoj zajednici. Gdje je bilo razumijevanja, sklopljeni su ugovori“, kazao je Papović. On je ocijenio da bi ombudman trebalo da otvori postupak zbog govora mržnje. „Kad nekome kažete da je pseudoreligijska zajednica, onda je to govor mržnje. Ako je neko tako, kako kažete, mali i beznačajan, odakle tolika količina mržnje prema njemu“, upitao je Papović obraćajući se poslanicima DF-a. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, kazao je da na današnjoj sjednici nije bilo govora mržnje. „Današnja diskusija mi vraća nadu, u velikoj mjeri je bila vrlo dostojanstvena. I skup koji je održan u Nikšiću bio je takav“, ocijenio Bjeković. On je kazao da u Crnoj Gori treba povratiti duh tolerancije, i na takav način rješavamo pitanja. Bjeković je kazao da ljudska prava ne poznaju kanonske i nekanoske crkve. „Kada je u pitanju zakon, imali smo oštrih reakcija kada je u pitanju postupak lišenja imovine“, rekao je on. Bjeković je podsjetio da je crkvena imovina kroz istoriju mijenjala vlasnika. On je rekao da i VK ukazuje da zakon, kao takav, može donijeti promjenu imovine, ali da postupak u kojem se dokazivanje vrši mora biti u punoj mjeri pravičan i svi elementi tog postupka moraju biti ispoštovani. „Političko opredjeljenje Vlade je da donese zakon takav kakav jeste, a mi ćemo itekako pozorno pratiti način na koji se ta norma sprovodi u djelo“, poručio je Bjeković. (kraj) gop/anm