Odgovor na globalne izazove mora biti snažan i zajednièki
- Odgovor na globalne izazove mora biti snažan i zajednièki
- Post By urednik
- 17:18, 28 avgust, 2012

Podgorica, (MINA) – Odgovor na globalne bezbjednosne izazove, koji mora biti snažan i zajednièki, leži u saradnji zasnovanoj na principu kolektivne bezbjednosti i pametne odbrane, poruèio je potpredsjednik Vlade Duško Markoviæ na otvaranju Petog Regionalnog Evroatlantskog kampa REACT.
Prema njegovim rijeèima, danas je moderan demokratski svijet suoèen sa opasnostima i rizicima koji dolaze sa više strana i najèešæe su nepredvidivi.
Oni se, kako je rekao, danas ogledaju u teroristickim prijetnjama, sabotažama, oružju za masovno uništenje, remeæenju tokova snabdijevanja bitnim resursima, sajber napadima, organizovanom kriminalu i nedemokratskim i diktatorskim režimima.
“Ovo jesu globalni bezbjednosni izazovi i odgovor mora biti snažan i zajednièki. Znaèi odgovor na ove izazove leži u saradnji zasnovanoj na principu kolektivne bezbjednosti i takozvane pametne odbrane”, dodaje Markoviæ.
Najsigurniji vid kolektivne bezbjednosti je, kazao je on, NATO.
“Pod èiji kišobran neæemo stati samo da bi na njega delegirali dio kompetencija bezbjednosti, veæ da bi sa svim njegovim èlanicama dijelili odgovornost oèuvanju vrijednosti savremenog svijeta – demokratije, vladavine prava, poštovanja i afirmacije ljudskih prava i meðunarodne saradnje”, rekao je Markoviæ.
On je ocijenio da je stabilnost kljuèna rijeè odgovorne politike, dodajuæi da ona, na nacionalnom i meðunarodnom planu, predstavlja cilj kojem se uvijek mora težiti.
“Da li bezbjednost ima cijenu? Naravno da ne. Ako nema bezbjednosti, nema demokratije, ekonomskog razvoja, solidarnosti, blagostanja, ljudskih sloboda - jednom rijeèju nema mira i stabilnosti”, rekao je Markoviæ.
O tome, kako je dodao, najbolje svjedoèi primjer evropskih zemalja, koje su nakon II svjetskog rata, odluèile da, kao prvi korak u uspostavljanju održivog mira, pod nadnacionalnu kontrolu stave dvije osnovne ratne sirovine, osnivajuæi Evropsku zajednicu za ugalj i èelik, kao jezgro iz kojeg se razvila današnja Evropska unija.
Prema njegovim rijeèima, ako ima evropskog regiona koji ima prošlost obilježenu nestabilnošæu, onda je to naš region. “S druge strane, stièe se utisak da iz tog tragiènog iskustva, nažalost, ponegdje nisu izvuèene istorijske pouke”.
“Crna Gora je još tokom krvavog raspada bivše Jugoslavije pokazala kako se održava unutrašnja stabilnost s jedne strane, i kako se doprinosi, toliko koliko se moglo, ublažavanju posljedica konflikta i regionalnoj stabilnosti”, naveo je Markoviæ.
On je rekao da je poèetkom devedesetih Crna Gora bila utoèište hiljadama izbjeglica, bez obzira na naciju, vjeru i porijekloa tako je, dodao je, bilo i krajem devedesetih, tokom sukoba na Kosovu.
“Cijelu jednu dekadu, Crna Gora je, na rizik sopstvene unutrašnje stabilnosti, pružala siguran krov nad glavom onima koji su pred prijetnjom rata napustili svoje domove u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu”, rekao je Markoviæ.
On je dodao da Crna Gora ni nakon nezavisnosti nije zaboravila odgovornost da doprinese regionalnoj stabilnosti kao kljuènoj za ukupnu stabilnost Unije.
“Sa punom sviješæu o sopstvenoj odgovornosti donosili smo odluke od znaèaja, ne samo za regionalnu stabilnost veæ i odluke koje doprinose globalnim ciljevima stabilnosti. To su prije svega odluke o priznanju Kosova i o uèešæu naše vojske u ISAF misiji u Avganistanu”, kazao je Markoviæ.
Predjsednik Opštine Mojkovac Dejan Medojeviæ rekao je da su evroatlantske integracije korisne za državi i da pozitivno utièu na standard graðana.
On je naveo da svakog dana raste podrška graðana evroatlanskim integracijama, navodeæi da æe puno èlanstvo Crne Gore u NATO-u i u Evropskoj uniji, doprinijeti i kvalitetnijem bezbjednosnom, ekonomskom i politièkom ambijentu.
Medojeviæ smatra da je interes Crne Gore da prihavti „ispruženu ruku“ koju joj pruža savez najmoænijih država svijeta i da nastavi putem evroatlanske buduænosti.
Izvršni direktor Alfa Centra Aleksandar Dedoviæ ocijenio je da je REACT tokom prethodnih godina, uz nerazumijevanja i neprihvatanja, stekao epitet najozbiljnije i vodeæe škole ovog tipa na jugoistoku Evrope.
“Posveæenim radom dokazali smo da je dijalog neistomišljenika ne samo moguæ, veæ i nužan, a sve u cilju uspostavljanja dugotrajnog mira u ovom dijelu svijeta”, rekao je Dedoviæ na otvaranju kampa.
(kraj) boj/bor