Beograd, (MINA) - Novinari mogu da doprinesu pomirenju, onoliko koliko su pomogli širenju fašizma, nacionalne mržnje i huškanju, smatra novinar i publicista iz Beograda Petar Lukoviæ. «Postoji teoretska moguænost da neko od medijskih radnika, može da uèini isto ono što su novinari èinili devedesetih godina. Meðu njima je bilo onih koji su bili najodgovorniji za rat i ubistva", kazao je Lukoviæ agenciji MINA. Urednik i voditelj emisije Istina, odgovornost, pomirenje na Televiziji B92, Jasmina Seferoviæ, misli da mediji mogu da doprinesu kako sukobima tako i pomirenju. "Mediji su moæno oružje, posmatrajuæi šta se dogaðalo na ovim prostorima krajem 80-tih godina, oni su velikim djelom i doprinjeli sukobima koji su se dogaðali ovdje i ratovima koji su poèinjali", rekla je Seferoviæ. Ona upozorava da to ne treba shvatiti kao neko stvaranje klime bratstva i jedinstva ponovo. “Prosto treba nauèiti ljude nekim stvarima jer mediji imaju i edukativnu ulogu", tvrdi Seferoviæ. Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko, slaže se da kada se uzme u obzir uloga medija u podrivanju rata i propagande koja je voðena, da oni mogu i treba da imaju ogromnu ulogu u procesu pomirenja koji tek dolazi. “Ovako kako su stvari postavljene teško se može govoriti o pomirenju", podsjeæa Biserko. Lukoviæ navodi da prièu o pomirenju, odovornosti i priznanju, kroz tekstove, potencira samo nekoliko novinara. "Mali je broj ljudi spreman da piše za druge ljude, plaši se da ne bude proglašen za izdajnika. I to je nešto što nije stvar hrabrosti, nego odluke o tome da li èovjek stvarno hoæe ili neæe ", kaže Lukoviæ. Prema rijeèima, Jasmine Seferoviæ, novinari treba da se pridržavaju kodeksa koji postoje. «Sa moralnog stanovišta, kad pogledaš sebe u ogledalu, da te ne bude sramota onoga što si objavio", kaže Seferoviæ. Lukoviæ smatra da je svako ko je živio u Srbiji oèekivao da æe nezavisni mediji postati nosioci jedne medijske politike u kojoj bi se saznalo sve što nije moglo proteklih godina. "Naprosto da oni budu nosioci politike, rekao bih, obraèuna sa prošlošæu, na najgori i najbrutalniji naèin", naglasio je Lukoviæ. On tvrdi da su kroz tekstove koje su objavljivali u Danas, Vreme i B92, vidi postojanje jedne vrste instant relativizacije prošlosti. «Ta se vrsta relativizacije nastavila u jednom mega smjeru, tako da imamo vrstu prošlosti koja je virtuelna", istièe Lukoviæ. On je dodao da se u prethodne dvije i po godine vrlo malo saznalo šta je bilo tokom 10 godina. "Što je najgore mi imamo objašnjenja i alibije zašto je to tako bilo kao što jeste, ali nemamo informacija, imamo više komentara", naveo je Lukoviæ. Seferoviæ kaže da izraz relativizacija prošlosti ne znaèi ništa. Ona ne misli da postoji jedna formula koje svi treba da se pridržavaju. "Možeš to da radiš i kroz pozitivne primjere. B 92 æe uskoro pustiti serijal kako su odreðeni ljudi, na hrvatskoj, muslimanskoj i srpskoj strani pomagali jedni drugima u ratu. Ne znam da li je ako to radiš relativizacija, i šta u stvari znaèi ta relativizacija", pojasnila je Seferoviæ. Sonja Biserko tvrdi da mediji u Srbiji, uglavnom nijesu dorasli zadatku, zato što još ne vide to kao svoj prioritet i svoju društvenu funkciju. "To može da se objasni èinjenicom da su i mediji kao i sve ostalo refleksija ovog stanja, jer tranzicija je zapravo sasvim promjenila stanje u medijima. S obzirom da smo prije imali Miloševiæa kao taèku socijalizacije i medije koji su bili pod njegovom kontrolom i onih koji su bili protiv. Ta podjela više ne postoji", kategorièna je Biserko. Lukoviæ precizira da se novinarstvo izgubilo na fonu svakodnevnih senzacija dnevne politike i da u Srbiji i Crnoj Gori ne postoji veliki interes za prošlošæu. "Ko æe da se bavi Dubrovnikom, ko æe da se bavi Sjeverinom, Vukovarom, logorima, s tim šta je bilo u Sarajevu", pita Lukoviæ. Prema njegovom mišljenju, ako pišeš o tome, automatski si neka vrsta tipa koji kreæe u ekstremnu vrstu novinarstva i komentara, i bavi se stvarima koje nijesu popularne, koje ljudi neæe da èuju. Biserko istièe da je èinjenica da veæina graðana zna šta se desilo, a da mediji mogu da pomognu u suoèavanju sa tim. "To je polazna taèka za sve, kad se èovjek suoèi sam sa sobom onda može i sa drugima da ostvaruje i normalizuje odnose", zakljuèila je Biserko. (kraj) vup/sim