Cetinje, (MINA) - Smrt velikana kritièke i umjetnièke rijeèi Mirka Kovaèa, ogroman je gubitak za crnogorsku kuturu i ukupan književni fond na južnoslovenskim prostorima, ali i za razvojne tokove savremene evropske literature, reèeno je na komemorativnoj sjednici održanoj na Cetinju. Kovaè (74), jedan od najveæih južnoslovenskih pisaca našega doba, umro je u ponedjeljak u Rovinju. Crnogorski ministar kulture Branislav Miæunoviæ je kazao da je Kovaè, "još jedan koji dolazi iz velièanstvene èetvorke Kiš, Pekiæ, Kovaè, David". "Kovaè, i graðanin svijeta, i hrvatski i srpski i bosansko-hercegovaèki i samo naš – crnogorski," kazao je Miæunoviæ. Prema njegovim rijeèima, Kovaè je bio eksperimentator, slobodan od predrasuda, lako izdignut iz prosjeènosti i oglušen na aplauze javnosti, bjegunac iz svake književne tradicije kojoj bi pripadao, politièki jasno angažovan duh. "Multimedijalni pisac sa strastvenim zanimanjem za pozorište, film i televiziju. Dosljedan, duhovit i cinièan sa gospostvenom mjerom. Gospodin Pisac, za kojeg je literature bila najdublja intima, a ne životni poziv", kazao je Miæunoviæ. Akademik Sreten Peroviæ kazao je da je odlazak Kovaèa ogroman gubitak za crnogorsku kuturu i ukupan književni fond na južnoslovenskim prostorima, prenio je portal Vijesti. "Rijeè je o piscu koji nije imao ni beogradski ni zagrebaèki porodièno-ekonomski i kultorološki pedigre i koji je boreæi se za puki egzistencijalni status u nesentimentalnom velegradu, stvarao da bi nadvladao svoju nezavidnu društvenu poziciju, koja je postajala kompleksnija i komplikovanija sa rapidnim spisateljskim nepredovanjem mladog autora," kazao je Peroviæ. Od Kovaèa se oprostio i književnik Andrej Nikolaidis, koji je kazao da je smrt svakog èovjeka, smrt èitavog svijeta. "Otud je smrt najboljih meðu nama i svojevrsno zatvaranje moguænosti nekog boljeg svijeta. Ali uvijek, nakon svake tragedije i žalosti, pobjednièki se uzdigne duh”, kazao je Nikolaidis. Književnik Mladen Lompar, kazao je da je Kovaè jedan od posljednjih velikih pisaca jugoslovenske književnosti i jedan od njenih prvih posmodernista, posljednji od velikana koji su literatururu južnoslovenskih stvaralaca uzdigli na tron Evrope. "Bio je èastan i korektan èovjek. Dvije godine za redom Crnogorski PEN Centar ga je predlagao za Nobelovu nagradu, zajedno sa Hrvatskim i BiH centrom, ali je on govorio da ne treba gajiti iluzije. I tu se ogledao Mirkov patricijski duh. Sreæom, njegov znaèaj je odavno zapažen i zato je nagraðen priznanjima," kazao je Lompar. Komemoraciji u Ministarstvu kulture na Cetinju, pored èlanova porodice Kovaè, prisustvovali su predsjednik Crne Gore Filip Vujanoviæ, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapiæ i brojni poštovaoci i prijatelji književnika. (kraj) isf