Podgorica, (MINA) – Crna Gora je odluèna u oèuvanju dragocjenih prirodnih resursa i unaprjeðenju efikasnosti njihove upotrebe što je, prema rijeèima crnogorskog premijera Igora Lukšiæa, dugoroèni odgovor države na izazove koje nameæu klimatske promjene. Lukšiæ je danas govorio da Konferenciji Ujedinjenih (UN) nacija Rio+20, koja predstavlja najznaèajniji globalni dogaðaj u oblasti održivog razvoja i uèestvovati na sastancima organizovanim za predsjednike vlada i država. „Održivi razvoj je danas osnovno pitanje, pitanje o kojem ne možemo razmišljati kasnije. Danas strategija održivog razvoja postaje osnovno sredstvo u suoèavanju sa globalnim trendovima. Porast populacije, urbanizacija i neodrživa proizvodnja i potrošnja, ugrožavanje ekološkog balansa prijete da nanesu nepovratnu štetu planeti“, naveo je Lukšiæ. Prema njegovim rijeèima, kada se svijet suoèava sa ekonomskom krizom, rastom nezaposlenosti i siromaštva, posebno je važno principe održivog rasta ponuditi kao odgovor na te nedaæe. „Donošenje kljuènih odluka za izgradnju izvjesnije buduænosti iziskuje snažnu politièku volju i odluènost svih. Naši graðani od politièkih lidera oèekuju odgovor na pitanje kako poboljšati pojedinaèni životni standard, ali ne samo u smislu ekonomskog rasta, veæ i kvaliteta prirodnog okruženja“, ukazao je Lukšiæ. On je naveo da je Crna Gora poèetkom devedesetih godina definisala oèuvanje i održivo korišæenje prirodnih resursa temeljem svog ekonomskog razvoja. „Svjesni da je za realizaciju ideje neophodan efikasan institucionalni okvir intenzivno smo radili na izgradnji institucionalnog sistema za održivi razvoj. Desetogodišnje funkcionisanje Nacionalnog savjeta za održivi razvoj potvrðuje èinjenicu da savjetodavna tijela Vlade predstavljaju važnu sponu izmeðu države i društva“, rekao je Lukšiæ. Prema njegovim rijeèima, zelena, odnosno plava ekonomija, je koncept koji je država opredijeljena da realizuje u Crnoj Gori. „Tri glavna sektora našeg ekonomskog rasta - turizam, poljoprivreda i energetika – podrazumijevaju odgovornost i održivost. Uspjeh turistièkog sektora zavisi od zdravog i dinamiènog okruženja, èiste vode, svježeg vazduha“, saopštio je Lukšiæ. Efikasne institucije za podršku održivom razvoju su, dodao je, neophodne za dalje unaprijeðenje agende održivog razvoja i obezbjeðenje prostora za privatni sektor, civilno društvo i lokalne vlasti. „Za zelenu ekonomiju biæe takoðe neophodno i bolje povezivanje obrazovanja i tržišta rada, uvoðenje cjeloživotnog uèenja, kao i unapreðenje preduzetnièko-inovativnog i istraživaèki orijentisanog karaktera obrazovnog sistema“, smatra Lukšiæ. U tom cilju, kako je naveo, u narednom periodu potrebno je dati snažnu podršku definisanju što preciznijih i mjerljivijih ciljeva koji æe usmjeravati buduæi razvoj. Lukšiæ vjeruje da æe u tom procesu saraðivati sa regionalnim i meðunarodnim partnerima i sistemom Ujedinjenih nacija, „èija je uloga vitalna u našim naporima u tranziciji ka ekonomiji koja odgovorno i efikasno korisni prirodne resurse“. (kraj) anm