Zagreb, (MINA-BUSINESS/HINA) - Dionièari Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) odobrili su danas u Zagrebu poveæanje kapitala za deset milijardi EUR i time otvorili put veæim ulaganjima. Predsjedavajuæi Odbora guvernera EBRD-a i francuski ministar finansija, Kristin Lagard /Christine Lagarde/, saopštila je da je Odbor odobrio poveæanje kapitala sa 20 milijardi na 30 milijardi EUR, u kontekstu cjelokupnog ugovora o strategiji banke za period od 2011. do 2015. godine. "Vrlo sam sreæna što je EBRD pokazao osjeæaj za odgovornosti u pogledu korišæenja svojih resursa", rekla je Lagard na konferenciji za novinare. Predsjednik EBRD-a, Tomas Mirou /Thomas Mirow/, kazao je da je odluka o poveæanju kapitala snažan signal 61 zemlje i dvije meðunarodne institucije, èlanice te finansijske institucije, da æe nastaviti pokazivati solidarnost prema Evropi koja se razvija, i srednjoj Aziji. On je saopštio da æe se gotovo svaki pojedini dionièar suoèiti sa zahtjevnim odlukama u godini koja dolazi i da æe veæina država morati donijeti teške odluke, smanjiti troškove i možda poveæati poreze i davanja. "I dalje æemo, i u ovim teškim vremenima, nastaviti ulagati napore u poboljšanje života ljudi u zemljama u kojim djelujemo, uz napomenu da æe uslijediti teške odluke prije nego kriza proðe", dodao je Mirou. EBRD strategija za sljedeæih pet godina predviða nastavak visoke potražnje za investicijama banke, buduæi da se oèekuje da æe finansiranje iz drugih izvora ostati u doglednoj buduænosti znatno ispod nivoa prije krize. Poveæanje kapitala omoguæiæe godišnje investicije od devet milijardi EUR do 2012. i od 8,5 milijardi u svakoj od naredne tri godine. EBRD je uložila rekordnih osam milijardi EUR u prošloj godini. EBRD oèekuje da æe uložiti više od 50 milijardi EUR u periodu od ove do kraja 2015. godine, što je više od ukupnog iznosa koji je banka uložila od svojih poèetaka 1991. Ako se ukljuèe povezane investicija od komercijalnih i drugih partnera iznos ulaganja u regiju, u 29 zemalja od srednje Evrope do srednje Azije, mogao bi u tom periodu dosegnuti 150 milijardi EUR, procjenjuju u EBRD. Zasjedanjem Odbora guvernera, danas su zvanièno poèeli 19. Godišnja skupština i Poslovni forum EBRD-a u Zagrebu. Govoreæi na sastanku Odbora guvernera EBRD-a, predsjednik hrvatske Vlade Jadranka Kosor istakla je da je održavanje godišnjeg skupa te institucije u Zagrebu snažno priznanje Hrvatskoj. Mirou je rekao da su mnoge zemlje u kojima EBRD posluje, prošle godine bile suoèene sa drastiènim ekonomskim padom, ali da je sprijeèen potpuni finansijski kolaps. Uprkos tome, kaže on, i dalje vlada zabrinutost jer su svjetski ekonomski izgledi krhki, èemu svjedoèe dramatièna zbivanja u eurozoni. Oporavak æe, prema njegovim rijeèima, biti spor i dugotrajan, uz visoku nezaposlenost i kontinuirani pritisak na javne finansije. Mirou smatra da osnovi oporavka moraju biti makroekonomska i finansijska stabilnost, odnosno da se mora sprijeèiti obnova makroekonomskih i finansijskih neravnoteža, što podrazumijeva izbjegavanje prekomjernih manjkova u bilansima plaæanja i neodrživog rasta kredita. On preporuèuje izbjegavanje zaduživanja u stranim valutama i oslanjanje na domaæu štednju i smatra da je prekogranièno finansiranje raslo brže od sposobnosti institucija da njime upravljaju. Mirou je rekao da zemlje èlanice EBRD-a moraju raditi na efikasnim politikama tržišne utakmice i smanjenju barijera za razvoj malog i srednjeg preduzetništva. On je saopštio da je EBRD prošle godine potpisala 7,9 milijardi EUR vrijedna nova ulaganja, što je gotovo 60 odsto više nego u 2008. U zemlje zapadnog Balkana EBRD je prošle godine investirala 727 miliona EUR u 51 projekat. Godišnja skupština i Poslovni forum EBRD-a, koji se održavaju i sjutra, okupili su više od dvije hiljade uèesnika iz politièkog i poslovnog svijeta iz više od 60 zemalja. EBRD, koja ima više od 60 zemalja èlanica, meðunarodna je finansijska institucija koja podržava projekte u 29 zemalja na podruèju od srednje Evrope do centralne Azije. (kraj) bvm