Podgorica, (MINA) – Potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Maroviæ, pozvao je danas sve u Crnoj Gori da budu otvoreni za nastavak razgovora, koji æe znaèiti korak naprijed, a ne nazad. “Ti razgovori æe pomoæi da uredimo naše odnose, ali ne protiv demokratskih standarda, nego u skladu sa praksom razvijenih demokratskih zemalja. Mi u DPS-u smo spremni za to”, rekao je Maroviæ u intervjuu agenciji MINA. On je kazao da u vezi starih ili novih izbornih zakona nije ostalo nejasnoæa, “jer smo èuli mišljenje OEBS-a”. “Za nas je njihova pomoæ bila i ostala dobrodošla. Takvim mišljenjem OEBS ne brani DPS, veæ ustaje u odbranu demokratskih pravila”, rekao je Maroviæ. Potpredsjednik DPS-a je kazao da ko ne želi takva pravila, može imati privremeno glas više. “Meðutim, to udaljava Crnu Goru od dobre i za nju neophodne saradnje sa Evropom”, ocijenio je on. Maroviæ je istakao da je Crna Gora pozvala OEBS da joj pomogne, “iako smo mnogo toga mogli sami da uradimo”. Prema njegovim rijeèima, dijalog je nezamjenljiv put ka kompromisu. “Evropa oèekuje da svi pokažemo ozbiljnost i odgovornost, da znamo bez jednostranih odluka da radimo u interesu svih graðana Crne Gore”. - Kako komentarišete stav predsjednice Parlamenta Vesne Peroviæ prema rješenjima koje je ponudio OEBS? Mi smo pozvali OEBS. To rade i druge zemlje. Njihovo prisustvo je garant da se demokratija razvija, a ljudske slobode i prava èuvaju. Mislim da Crnoj Gori treba da imponuje što dobrim uslugama OEBS podržava proces crnogorske evropeizacije i njene dalje demokratizacije. Nema ni jedne razvijene demokratske zemlje koja nije èlan ove meðunarodne organizacije. Nema ni jedne zemlje koja je na putu razvoja demokratije, a da u tome nema nesebiènu i profesionalnu pomoæ OEBS-ovih struènjaka. Protestvovati protiv mišljenja OEBS-a može da znaèi ne samo protivljenje njihovom prisustvu Crnoj Gori, nego i njihovom pravu na struèno i profesionalno mišljenje i kredibilitet. Ne bih volio da je tako. Ipak vjerujem da je svima u Crnoj Gori jasno da bez uvažavanja OEBS-ovih preporuka nema evropske buduænosti Crne Gore. - U èijoj je nespornoj nadležnosti da utvrdi pod kojim æe uslovima crnogorski biraèi glasati na oktobarskim izborima? Ako hoæete da imate legitimne izbore, koji æe biti priznati od zemalja razvijenog svijeta, onda ih ne možete organizovati suprotno evropskoj, demokratskoj praksi. Morate, naprotiv, tu praksu uporno i strpljivo unapreðivati. Zato nam je potreban dijalog i kompromis uz pomoæ OEBS-a, a ne da optužujemo tu organizaciju. Da ne zaboravimo, iza OEBS-a stoje vlade svih razvijenih zemalja. Ako hoæete da zatvorite vrata cijelom svijetu, to je lako uraditi. Odbacite preporuke i savjete Evropske unije, Savjeta Evrope i OEBS-a i biæete “ponosno” izolovani i ostavljeni od svih koji idu naprijed, kojima ne upravljaju emocije, inat, osveta, “revolucionarna strast”, nego razum i pragmatièna demokratska mudrost. - Zašto je nastala ova zbrka oko medijskih zakona i kolika je odgovornost Parlamenta, a kolika Vlade? Vlada je zakazala vanrednu sjednicu da bi se usvojili medijski zakoni. Vjerujem da æe sredinom avgusta biti usvojeni “evropski medijski zakoni”. Mislim da su se oni mogli usvojiti i ranije. Tome nije pomogao ni rukovodeæi tim Parlamenta. Ali, to je sada manje važno. - Koliko je vremena potrebno da novi medijski zakoni, raðeni u saradnji sa predstavnicima OEBS-a, budu primjenjivi? Moguæe je u meðuvremenu da doðe do dogovora svih parlamentarnih stranaka, koji bi pomogao implementaciju ovih zakona i koji bi sporazumno riješio prelazni period. - Vlada nema povjerenje parlamenta, Ustavni sud ima samo jednog sudiju, u Skupštini odluèuje ad hoc veæina i nema konsenzusa. Ko snosi najveæu odgovornost za rasulo državnih institucija? Ne vidim razloga za vašu tvrdnju o rasulu državnih institucija. Državni organi funkcionišu u skadu sa Ustavom. Parlament radi, Vlada takoðe, Vrhovni sud obavlja svoje poslove, a u toku je izbor sudija Ustavnog suda. Crna Gora ima svoj parlament, iako je on skratio svoj mandat, ima svoju Vladu koja je izgubila povjerenje u postojeæem sastavu Parlamenta. Zato idemo na izbore. Oèekujem da æe predsjednik Republike napraviti dodatne, struène i politièke konsultacije, kako bi se uvažile èetiri važne èinjenice. Prvo, da predsjednik predlaže sudije Ustavnog suda i drugo da Ustavni sud bira Skupština Crne Gore. Treæe, da sudije Ustavnog suda moraju biti struèno, profesionalno i moralno legitimni ljudi iznad partija i stranaèkih pogodbi. Sudovi moraju biti jednaki za sve. I èetvrto, moramo imati Ustavni sud u funkciji i tu je zajednièka odgovornost svih uèesnika u procesu odluèivanja. - U èemu je suština razlika o kojima se govori u utvrðivanju Ustavne povelje. Oèekujete li da æe biti neophodna arbitraža EU? Oèekujem skoro usvajanje Ustavne povelje. To je nezaustavljiv proces. Sa ili bez dodatne pomoæi EU. To æe biti povelja u skladu sa politièkim sporazumom potpisanim u Beogradu. Time æe poèeti novi demokratski život Crne Gore i Srbije i njihove evropske integracije, koje æe ih pojedinaèno, kao èlanice država novog saveza, najbrže uvesti u Evropu. To je u ovom trenutku životni interes i Crne Gore i Srbije. (kraj)jrb/pav/isf