Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Ekonomska diplomatija je u posljednje vrijeme ojaèala i preuzela primat nad politièkom, jer sve vlade nastoje da u diplomatskim odnosima zaštite interese biznisa svoje zemlje, ocijenili su danas predstavnici crnogorske Vlade i nevladinih organizacija. Crnogorski ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije Gordana Ðuroviæ kazala je da je to zastupljeno u politici meðunarodnih ekonomskih odnosa svih savremenih privrednih sistema Evrope i svijeta. «Svakako da je ekonomska diplomatija sastavni dio meðunarodnih ekonomskih i bilateralnih odnosa izmeðu zemalja. To znaèi da svi razgovori na najvišem, nivou ministarstava i biznis asocijacija i preduzeæa, podrazumijevaju lobiranje za interese predstavnika svoga biznisa«, rekla je Ðuroviæ Radiju Slobodna Evropa. Predsjednik Upravnog odbora Grupe za promjene i nekadašnji ambasador SRJ u Burmi, Svetozar Joviæeviæ podsjeæa da je u dosta dugo primat imala politièka diplomatija, ali je takav pristup odavno prevaziðen. »Posljednjih godina u prvi plan je došla ekonomska strana diplomatije. Mislim da je do pomaka u tom smislu došlo još u Jugoslaviji prije raspada«, rekao je on. Prema njegovim rijeèima, to se dešava i u Crnoj Gori podsjeæajuæi na uèestale posjete britanskog ambasadora kada je bilo u pitanju angažovanje engleske kompanije u procesu korišæenja i otkrivanja rezervi gasa na crnogorskoj teritoriji. »Da ne govorim o ovom najnovijem angažovanju maðarskih diplomatskih predstavnika, a naroèito ruskih«, kazao je Joviæeviæ. Politièko ekonomski uticaj Rusije, koji se ogledao serijom posjeta važnih èinilaca ruskog privrednog i politièkog živata, znaèajan dio javnosti je ocijenio kao svojevrstan politièki pritisak, zapoèet boravkom tadašnjeg šefa ruske diplomatije Igora Ivanova u Crnoj Gori polovinom septembra 2003. On je tada na Svetom Stefanu razgovarao sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanoviæem i premijerom Milom Ðukanoviæem. Tom prilikom je ocijenjeno da za ruski kapital ima mjesta u Crnoj Gori. Zatim je poèetkom 2004. u Crnoj Gori boravila državno privredna delegacija Rusije koju je predvodio ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu kada je razgovarano o privatizaciji najvažnijih crnogorskih preduzeæa. Vrhunac ruske diplomatske inicijative predstavlja posjeta predsjednika ruske Dume Borisa Grizlova sredinom 2004. kada je on, ocjenjujuæi da je ruska firma Rusal najbolje rješenje za privatizaciju Kombinata aluminijuma (KAP), rekao i da je ruski biznis zainteresovan za Crnu Goru i to ne samo zbog dobiti, nego i bratskih osjeæanja. Crnogorska javnost je tada bilo prilièno revoltirana i izjavu Grizlova ocijenila diplomatski neodmjerenom jer tender za KAP još nije bio raspisan, kao i da su diplomatska sredstva prerasla u instrument pritiska. Ne treba, prema rijeèima Ðuroviæ, odvajati nijednu zemlju sa aspekta stepena agresivnosti, u razvoju ekonomske diplomatije. Joviæeviæ je na pitanje šta èini granicu koja razdvaja diplomatiju od pritiska odgovorio da prefinjena diplomatija ima odreðenu mjeru da to ne izgleda grubo, ne povrijedi domaæina i ne izazove suprotan efekat. »Ali da se razumijemo, radila ona to prefinjeno ili ne, taj ekonomski interes je veoma prisutan», zakljuèio je Joviæeviæ. (kraj) bvm/kmh