Podgorica, (MINA) – Oko 40 odsto mjera iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala za period 2010-2014 nije u potpunosti realizovano, saopšteno je na sjednici Nacionalne komisije za sprovođenje Strategije. Nacionalna komisija za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala prihvatila je danas Informaciju o stepenu realizacije mjera iz Akcionih planova za sprovođenje strategije, sa četiri glasa za, dva protiv i jednim uzdržanim. ÄŒlan Komisije, Vanja Ćalović iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), kazala je da se ispostavlja da 94 mjere, odnosno 40 odsto Akcionog plana, nije u potpunosti realizovano. „To su mjere koje su djelimično realizovane ili nijesu realizovane. Podsjetiću na niz mjera, koje smo cijenili kao djelimično relizovane – tako smo cijenili čak i onda kad je mjera tek započeta, kad nije obezbijeđen nijedan konkretan rezultat“, rekla je ona. Prema riječima Ćalović, od 231 mjere u Akcionom planu, 179, odnosno 77,5 odsto mjera, nije ni u Akcionom planu za 23, ni za 24. poglavlje. „Kad smo raspravljali o sadržaju Akcionog plana za 23, tada su nam nadležni rekli da nema potrebe da se dupliramo i imamo određene reforme u ovom i Akcionom planu za 23. I tako su mnoge reforme ostale da ne mogu u 23, a te reforme nijesu sprovedene u okviru ovog Akcionog plana, i to su upravo bile ključne reforme, najteže i najbolnije“, rekla je Ćalović. Njoj se, kako je rekla, čini da je tendencija da se te reforme zaborave. „Da ostanu one iz 23, da ključne reforme iz ovog dokumenta nikad ne budu sprovedene, a da Evropsku komisiju dovedemo u zabludu i kažemo – mi smo to uradili, to je bio dio prošlog Akcionog plana. Mislim da će nam se to vratiti kao bumerang i dovesti nas do toga da imamo još ozbiljnije probleme u procesu evropskih integracija“, navela je Ćalović. Ona je ukazala da je mjera kojom se predviđa implementacija preporuka ODIHR-a u vezi sa nadgledanjem izbora djelimično realizovana. Poslanik Aleksandar Damjanović je ukazao da je jedna od nerealizovanih mjera zakon o skupštini. On je rekao, vezano za reformu izbornog zakondavstva, da još nemamo pripremljene uslove za sprovođenje fer i demokratskih izbora. „To ima političke konsekvence ovih dana i biće prilike da Konjevića u funkciji ministra pitamo kako teku pripreme za definisanje osnovnih uslova koji su definisani izbornim zakonima, da bi došlki dof er i demokratskog izbornog procesa koji još nemamo. To smatram ejdnim od najvećih problema našeg društva“, kazao je Damjanović. On je poručio da je nedopustivo da Uprava za kadrove ne zna tačan broj državnih službenika i namještenika, a da i dalje imamo zloupotrebu instituta ugovora o djelu. Damjanović, kako je rekao, tvrdi da postoji „finansijski galimatijas u finansiranju nevladinog sektora“. Predlog Ćalović da na dnevni red današnje sjednice bude uvrštena analiza Uprave policije o povezanosti javnih funiconera sa organizovanim kriminalom nije prihvaćen, kao ni predlog da razmatraju uticaj organizovanog kriminala na javnu bezbjednost, sa posebnim akcentom na bombaške napade nije prihvaćen. Ona je kazala da su analizu policije mejlom dobili sat i po prije početka sjednice i ocijenila da je analiza neozbiljno urađena. Zlatko Vujović iz Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) ukazao je da je, od početka formiranja Komisije, dio članova bio onemogućen da raspolaže informacijama na osnovu kojih bi mogli da ocjenjuju mjere i kvalitet kad je u pitanju organizovani kriminal. On je rekao da je analiza policije razočaravajuće loša i površna. Prema njegovim riječima, činjenica je da je stepen bezbjednosti građana Crne Gore značajno narušen, pogoršan i to je tema o kojoj treba da raspravlja Komisija. „Ali mislim da treba da dobijemo informacije na osnovu kojih možemo raspravljati. Jer ovo što sam vidio u analizi – o analizi ne moramo raspravljati, u njoj jema ništa, ona je prazna floskula, čisto formalna, da bi se napravio štrik i bolje da je nijeste podnosili jer ničemu ne služi“, kazao je Vujović. Ćalović je skrenula pažnju na mjeru 192 iz Akcionog plana, navodeći da se u analizi policije konstatuje da je organizovani kriminal usmjeren ka državnim službenicima na nižem nivou, ocjenjujući da je to nezabilježeno. „Svuda na svijetu organizovani kriminal pokušava da dođe do višeg nivoa, da bi mogao da dobije određene privilegije. Nijesu to ljudi koji pljačkaju prodavnice i trafike. To su ljudi koji se bave ozbiljnim kriminalnim djelima“, kazala je Ćalović. Ako je, kako je rekla, organizovani kriminal vezan samo za činovnički nivo, opštinske službenike i ljude koji rade za šalterima, onda bi Uprava policije trebalo da bude sposobna vrlo lako sa tim da se izbori, dodajući da Uprava policije takvom konstatcijom ponižava Komisiju, a na neki način vrijeđa i sebe. „Ako banalizujete organizovani kriminal i svedete ga na nivo činovnika, čini mi se da se rugate građanima i njihovoj inteligenciji, jer, može li neko zamisliti Nasera Keljmendija kako razgovara sa nekim šalterskim službenikom o tome kako da sprovodi svoj biznis u Crnoj Gori“, kazala je Ćalović. Vujović je rekao da ogroman broj mjera, čak 177, nije uključeno u akcioni plan za 23 i 24. On je ukazao da značajan broj mjera iz Akcionog plana, koje se odnose na oblasti zdravlja i obrazovanja, nije realizovan. „U oblasti obrazovanja ključne mjere nijesu tretirane na pravi način, kao što je to izrada softvera za otkrivanje plagijata. Vjeujem da je Vlada trebalo da pokaže veću odgovornost kad je u pitanju realizacija te mjere, iz prostog razloga što je jedan od ministara optužen za plagiranje“, kazao je Vujović. Ana Selić iz CEMI-ja ukazala na sektor zdravlja, gdje je realizovana mjera inspekcija kojom se provjerava duplo zapošljavanje doktora. „Navodi se da je izvršena 401 inspekcija i da ni u jednoj nije pronađeno da je doktor zaposlen paralelno u javnoj ustanovi i privatnoj praksi van mreže zdravstvenih isntitucija. Van mreže su sve privatne prakse, sem Meljina. I ako mi kažete da niko od vas ne može da nabroji deset doktora koji rade u javnoj ustanovi i privatnoj praksi, morala bih smatrati da to nije istina“, rekla je ona. Selić je poručila da se sa ovakvim odnosom realizovanih i nerealizovanih mjera, uz bezbjednosne rizike koje su povezane sa organizovanim kriminalom, ne može se govoriti o ukidanju Komisije. Iz MANS-a je ukazano i na mjeru 55, koja se tiče aktivnosti na smanjenju sive ekonomije na tržištu. Vuk Maraš je rekao da se na hiljade građana potpuno nezakonito drži, po privatnim kompanijama, u nekoj vrsti radnog odnosa, gdje im se brutalno krše prava na rad. „Gdje dobijaju iz mjeseca u mjesec nove ugovore, gdje ne dobijaju rješenja za stalno, gdje preko famoznih agencija za zapošljavanje bivaju ustupljeni kompanijama gdje godinama rade kako ne bi dobili ugovo ra stalno, gdje im se najveći dio zarada u gotovini isplaćuje na ruke, gdje država gubi milione – i mi cijenimo da je to realizovano i da taj problem više nemamo“, naveo je Maraš. On je ocijenio da država mora imati Nacionalnu komisiju. „Jer drugog foruma, gdje sve grane vlasti, civilni sektor i na kraju mediji i međunarodne organizacije sjede, nemamo u državi“. Ćalović je na današnjoj sjednici saopštila da je pitanje kad će direktor Agencije za sprečavanje korupcije biti izabran, jer Vlada, rekla je, iako je predložila zakon, čini sve da opstruira uspostavljanje Agencije. Ona je kazala da se Savjet obratio Ministarstvu finansija sa zahtjevom da se za zapošljavanje direktora obezbijedi novac iz budžetske rezerve, dodajući da Savjet ne može zaposliti direktora ako nema mogućnost da mu da naknadu. Ćalović smatra da je to primjer kako se reforma planira, obećava domaćoj javnosti i međunarodnim organizacijama da će od toga da se desi čudo, a onda Vlada ne obezbijedi osnovne preduslove za rad. „ÄŒini se da je namjera izvršne vlasti da je namjera izvršne vlasti da i Agencija bude tijelo koje neće raditi svoj posao. Ja ću se potruditi, kao član Savjeta, da ta Agencija, posebno u oblastima koje se odnose na bogaćenje javnih funiconera i izborne zloupotrebe, da svoj maksimum. Ukoliko to ne bude slučaj, sigurno neću tamo sjedjeti i pričati ni o čemu“, poručila je ona. (kraj) boj/isf