Podgorica, (MINA) - U Crnoj Gori oko 40 odsto najslušanijih pjesama na Jutjubu /You Tube/ sadrži stihove koji glamurizuju kriminal i slične pojave, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije (NVO) Juventas. Kako prenosi PR Centar, istraživanje je urađeno od avgusta prošle do avgusta ove godine na You Tube platformi, a predstavljeno je na događaju „CLEAR THE AIR - Dekonstrukcija glamurizacije kriminala u popularnoj muzici“ održanom u okviru FIAT festivala. Savjetnik na Programu za jačanje kapaciteta, istraživanje i zagovaranje NVO Juventas Miloš Milačić ocijenio je da glorifikovanje i glamurizacija kriminalnih i rizičnih postupaka u tekstovima analiziranih pjesama može potencijalno normalizovati te postupke. “Sa druge strane, kao i svaki izraz umjetnosti ove pjesme imaju moć da oblikuju percepcije mladih ljudi i da im kao ispravne nametne određene sisteme vrijednosti“, rekao je Milačić. On je naveo da se na listi najpopularnijih autora u protekloj godini u Crnoj Gori na prva tri mjesta nalaze Jala Brat i De Vito sa 16.3 miliona pregleda i Buba Corelli sa 13.9 miliona pregleda. Milačić je kazao da osam od 20 najslušanijih pjesama u Crnoj Gori sadrži stihove koji glamurizuju kriminal i slične pojave. "Te pjesme su u posljednjih godinu u Crnoj Gori sakupile ukupno 34,95 miliona pregleda. Ukupan broj pregleda koje su sakupile pjesme koje sadrže sporne stihove (a da su dio liste) je 12,1 miliona pregleda, što će reći 34.62 odsto od ukupnog broja pregleda“, rekao je Milačić. On je naveo da su u okviru projekta analizirali svaku od najpouplarnijih pjesama, kao i da su u svakoj od pjesama identifikovani stihovi koji svojim semantičkim jezgrom mogu imati negativan uticaj na slušaoce. “Najčešće teme u tim pjesmama su glamurizacija kriminala, geng /gang/ stil života, nasilje, objektifikacija žena i upotreba nedozvoljenih supstanci“, dodao je Milačić. Kako je napomenuo, umjetnička sloboda je pravo svakog umjetnika i postoji različitost u poimanju umjetnosti, a umjetničku vrijednost i kvalitet određuje publika. Milačić je rekao da je, u kontekstu analize tekstova pjesama, potpuno moguće da slušaoci izvuku različita značenja ili poruke. On je istakao i da postoje i višestruke tačke intepretacije pjesama. “Pjesma koja se čini kao da glorifikuje kriminalno ponašanje jednom slušaocu, može se percipirati i kao kritika ili komentar društvenih problema. Slično, pjesma koja se čini da slavi materijalizam može se vidjeti kao satiričan prikaz konzumerističke kulture”, rekao je Milačić. On je istakao da je, nasuprot inherentnoj subjektivnosti, kritička analiza dragocjen alat u proučavanju umjetnosti. „Razlaganjem stihova, tema i motiva u pjesmama, možemo otkriti slojeve značenja i kulturnog značaja. Te analize služe kao polazne tačke za rasprave i debate, omogućavajući slušaocima da istraže namjere i potencijalne implikacije umjetničkog djela“, zaključio je Milačić. Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović kazala je da je ne iznenađuje što je u najpopularnijim pjesmama na Jutjubu u Crnoj Gori i dalje prisutna homofobija i degradacija pozicije žena i manjina. “Značajan broj tekstova ima u sebi elemente koji sadrže glamurizaciju kriminala i to vjerovatno govori o tome u kakvom društvu mi danas živimo“, navela je Vujović. Ona je rekla da sve te pjesme ukazuju da je danas kriminal veoma prisutan, da se normalizuje i da je sve više vidljiv. „Kada se govori i sa ozbiljnih adresa o kriminalu, često imamo predstave koje nijesu adekvatne samoj temi i zbog toga da su ovaj događaj i tema značajni“, smatra Vujović. Državna sekretarka u Ministarstvu sporta i mladih Neda Ojdanić, kazala je da su u tom resoru uvijek spremni da podrže projekte koji ukazuju na probleme društva, posebno na probleme koji se tiču mladih. „štetan uticaj takve vrste muzike na svakog pojedinca ostavlja posledice, posebno na mlade. Mladi su u fazi razvoja najranjivija kategorija, jer tom svom uzrastu treba da usvoje stavove i vrijednosti, a glamirizacija kriminala dovodi do toga da stvaraju pogrešne stavove i viđenje zakona”, istakla je Ojdanić. Ona je navela da takva vrsta muzike mlade navodi na kršenje svih normi i vrijednosti i vodi ih ka nasilju. Ojdanić je podsjetila da je Ministarstvo sporta i mladih je završilo Strategiju za mlade 2023-2027. sa pratećim akcionim planom, navodeći da će taj dokument uskoto biti usvojen. „Strategija je glavni akcenat stavila na to da što više poboljša okruženje mladih da bude što bolje i zdravije“, rekla je Ojdanić. Psiholog Miloš Bulatović, kazao je da u Crnoj Gori nedostaju istraživanja koja se bave uticajem muzike na mlade, pa se osvrnuo na istraživanja drugih evropskih država koje su ih realizovale. „Istraživanja su pokazala da mladi ne obraćaju toliko pažnju na tekst pjesama, već na zvuk muzike. Međutim, ne treba stavljati fokus na istraživanja koja nas u jednom smjeru upućuju. Istraživači su došli i do zaključka da nije samo zvuk taj koji je važan, ali i riječi“, naveo je Bulatović. On je ocijenio da su se dva obrasca istakla kad se priča o tome šta mlade privlači u tekstovima pjesama. „Prvi obrazac je da mlade privlači ono što je njima važno, nešto što je lično i što dira njihov unutrašnji svijet. Sa druge strane, što su riječi prkosnije, otuđenije i odstupaju od mainstream-a mogu lako da uđu u uho slušaoca“, rekao je Bulatović. On je naveo da se, u istraživanjima koja su se bavila time kako muzika utiče na adolescente, izdvojilo nekoliko faktora ali da su svi bili saglasni da muzika utiče na kontrolu raspoloženja i regulaciju emocionalnog stanja. “Ako neko ima potrebu da ga muzika „podigne“, onda će posegnuti za određenim muzičkim sadržajima. Ukoliko ima potrebu da mu muzika pruži sigurnost i utočište, posegnuće za drugim muzičkim sadržajem“, naveo je Bulatović. Događaj je organizovan u okviru projekta, koji je finansiran od strane OSCE-a, Vlade Republike Italije i Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. (kraj) tir/žug