Kolašin, (MINA) – Predsjednik Socijalistièke narodne partije (SNP) Predrag Bulatoviæ pozvao je danas sve razumne politièke strukture i ljude u Crnoj Gori da vrate povjerenje javnosti u predstojeæi popis stanovništva. “Potrebno je onemoguæiti nezakonito djelovanje i falsifikovanje pravog stanja stvari. Ako se to ne uradi tokom naredne sedmice, Crna Gora æe biti prepoznata po još jednoj anomaliji”, rekao je Bulatoviæ u intervjuu agenciji MINA. U tom sluèaju, smatra on, vlast æe pokušati da realizuje partijski popis, dok æe neke strukture tražiti bojkot, ili se ponašati na treæi naèin. “Sigurno je da takav popis neæe biti opšteprihvaæen. Dobiæemo nevalidne podatke i potrošiti novac uzalud, za šta æe biti odgovorna iskljuèivo vlada i premijer Milo Ðukanoviæ, jer oni obezbjeðuju regularnost ”, ocijenio je Bulatoviæ. Pokazalo se i sada, rekao je predsjednik SNP-a, da je Crna Gora podijeljena zemlja u kojoj i popis stanovništva poprima politièke konotacije. “Kljuèno je pitanje nacionalnog odreðenja i jezika i zato bi popis trebalo realizovati sa velikim stepenom povjerenja. Pozivam i meðunarodne institucije da se ukljuèe, jer je ovaj popis znatno više od statistièke kategorije”, rekao je Bulatoviæ. On je kazao da su na ruku vlastima išle odreðene strukture i liènosti koje su takoðe željele da popis uèine znaèajnim, na naèin suprotan od nastojanja vlasti. “To je vladajuæoj koaliciji dalo alibi za sporne odluke kod dijela naklonjene javnosti. Taj alibi joj SNP neæe dati. Ima još vremena da se nezakonitosti isprave i da se sa meðunarodnim faktorom reguliše pozicija opštinskih popisnih komisija”, rekao je Bulatoviæ. MINA: Kako komentarišete rezultate dva posljednja ispitivanja javnog mnijenja po kojimja je Vaš i rejting SNP-a prilièno nizak? BULATOVIÆ: Rezultati istraživanja, koja su naruèile nevladine organizacije Grupa za promjene (GZP) i CEDEM, a realizovao Damar, dovoljna su da se izrazi rezerva i prepozna njihove stvarna namjera. Stav GZP, koji je izrekao koordinator Nebojša Medojeviæ neposredno nakon prošlogodišnjih oktobarskih izbora, je da Crna Gora nema opoziciju i da joj treba napraviti alternativu, kandidujuæi sebe. U tom kontekstu, ova istraživanja shvatam kao sinhronizovanu aktivnost koja treba da pokaže kako je vlast još stabilna, a marginalnoj opozicija jedinu alternativu predstavljaju GZP i još neke nevladine organizacije. Drugi dio tih aktivnosti je promovisanje drugaèijeg odnosa stranaka, koje su slabije u odnosu na SNP. Da ne govorim da bi rejting odreðenih politièkih liènosti trebalo da proizvede odgovarajuæe posljedice. Na sve odgovaram podatkom da je broj evidentiranih èlanova SNP-a najmanje duplo veæi od broja biraèa koje nam pripisuju istraživanja Damara. MINA: Kad æe opozicija napraviti program vanparlamentarnog djelovanja? BULATOVIÆ: Od kraja juna govorimo o programu vanparlamentarnog djelovanja. Mnoga pitanja su u meðuvremenu evidentirana i pokrenuta i sada svaka stranka razraðuje detalje neophodne da se definiše naš nastup. Cijeli program æemo držati interno za potrebe opozicije. Javnost æemo, kad bude neophodno, upoznavati sa onim što smatramo bitnim. MINA: Kako gledate na demonstracije u okviru vanparlamentarnog djelovanja, s obzirom na iskustvo SNP-a iz 1998. godine? BULATOVIÆ: Iskustvo iz 1998. je dragocjeno, jer smo tada utvrdili da u vlasti i policiji postoje mraène snage, spremne da masovni i mirni protest pretvore u ugrožavanje graðanskog mira. Pokazalo se da tajna policija i Ðukanoviæevi poslušnici spremni na sve po njegovom nalogu, ne prezaju da se umiješaju u demonstrante i iskrive smisao protesta. Biæemo, dakle, oprezni u pokretanju tih aktivnosti zbog moguæih provokacija vlasti. Cilj vanparlamentarnog djelovanja opozicije je da izdejstvuje prevremene izbore, a najbolji put je organizovanje mitinga i demonstracija, koji neæe ugrožavati mir, imovinsku i liènu sigurnost graðana. To je najefikasnije sredstvo za destabilizaciju vlasti, odnosno poèetak stabilizacije Crne Gore. Dok je na sceni aktuelna vlast ne može se govoriti o politièkoj i ekonomskoj stabilnosti, niti se može razmišljati o razvoju i kvalitetnom ukljuèivanju u meðunarodne integracije. MINA: Kako komentarišete tajnost OEBS-ovog izvještaja o aferi seks trafikinga u Crnoj Gori? BULATOVIÆ: Žao mi je što OEBS, u odnosu na Crnu Goru, èesto mijenja pravila i što se pokazalo da su neki njegovi predstavnici pristrasni. Nije tajna da smo ukazali na pristrasnost Volèanova u vezi izborare, Balijana u odnosu na izborne zakone, niti je sporno da je pod okriljem OEBS-a na izborima 1997. godine nezakonito u biraèke spiskove upisano 15 hiljada ljudi. Potpredsjednik Vlade Dragan Ðuroviæ, koji je suprotno najavama o tajnosti OEBS-ovog izvještaja iznio neke podatke, zbunio je javnost i podstakao razmišljanja da li je postojala sprega liènosti iz Vlade i OEBS-a, imajuæi u vidu da se sve svodi na pitanje da li je Ðukanoviæ pominjan u svjedoèenju. Teško da æe dio biraèkog tijela, koje predstavlja opozicija, vjerovati predstavnicima OEBS-a koji su uèestvovali u njegovoj izradi. Bojim se da æe misija OEBS-a ovom prilikom izgubiti znaèajan kredibilitet. MINA: Kakav je stav SNP-a prema polemici koja se razvila kad je lider Liberalnog saveza optužio premijera Ðukanoviæa za uèešæe u aferi? BULATOVIÆ: SNP æe stati u zaštitu svih liènosti i politièara opozicije prema kojima aktuelna vlast pokuša otvoriti politièki proces zbog iznesenog stava. SNP je u bloku sa ostalim opozicionim partijama i uradiæe sve što je potrebno da bi se saèuvala naša cjelovitost i napravila strategija odbrane od eventualnih napada vlasti. Vlast u svojim rukama ima policiju, znaèajan dio tužilaštva i pravosuða, a pokazala je da je spremna da ih instrumentalizuje radi opstanka. To što su objavljeni sudski spisi, èiju je vjerodostojnost potvrdila istražni sudija Ana Vukoviæ, daju za pravo da se ustvrdi da su aktuelna vlast i Ðukanoviæ lièno, uticali na zataškavanje ove afere. Ðukanoviæ je u parlamentu izjavio da je afera politièki fabrikovana, tako da je objavljivanje dijela spisa u kome se pojavljuje nekoliko taèaka, otvorio osnovanu sumnju da li se štiti neka liènost iz struktura vlasti. Reakcije su logiène - neko želi te taèkice dopuni imenom, a neko oèekuje da se oglase sudski organi ili meðunarodne institucije. Sigurno je da je neophodno da se otvori taj proces. U suprotom ostaæe sumnja da je afera zataškana, kako bi se zaštitila pozicija vlasti i politièara koje je Moldavka oznaèila korisnicima i organizatorima trafikinga u Crnoj Gori. Zato je znaèajno da se, na temelju izvještaja OEBS-a koji oèekujemo, pokaže snažan zahtjev za obnovu postupka, kako bi se saznalo ko je odgovoran, a ko eventualno bez razloga pominjan u javnosti. MINA: Kako komentarišete predlog da se poslovnikom prepolove plate poslanicima koji bojkotuju parlament i kako bi se to odrazilo na poslanièki klub SNP-a? BULATOVIÆ: Takav poslovnik neæe uticati na djelovanje SNP-a i opozicije. Ako im je to cilj, pucaju u prazno. Zalažem se za princip da se kljuène stvari za parlamentarni život, a jedna od njih je i poslovnik, donose sa velikim stepenom saglasnosti. U suprotnom, poslovnik bi se mijenjao zavisno od toga ko èini veæinu u parlamentu. Biraèi koji su nam dali povjerenje, oèekuje da politièkim sredstvima ostvarimo izborna obeæanja i realizujemo programska opredjeljenja. Besmisleno je vezivati naèin djelovanja parlamentarnih partija sa sankcijama. (kraj) jrb/isf