Onlajn nasilje nad ženama u politici alarmantan problem
- Onlajn nasilje nad ženama u politici alarmantan problem
- Post By milanz
- 14:47, 9 februar, 2024

Podgorica, (MINA) – Onlajn /online/ nasilje nad ženama u politici alarmantan je problem, a za njegovo suzbijanje ključno je krenuti od sistema obrazovanja, saopšteno je na konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).
Programska direktorica CeMI-ja, Teodora Gilić, kazala je na konferenciji “Govor mržnje i online nasilje na političkoj sceni Crne Gore – Kako do sigurnijeg online prostora za žene?” da je onlajn nasilje alarmantan problem koji zahtijeva hitnu pažnju i akciju.
“Ono predstavlja direktnu prijetnju ne samo ženama koje se bave politikom, novinarstvom i drugim vrstama javno-političkog angažmana, već i samoj demokratiji”, rekla je Gilić.
Ona je ukazala da se internet i društvene mreže sve više koriste za širenje mržnje, uznemiravanje, zastrašivanje i prijetnje pojedincima, i prema muškaracima i prema ženama koji javno izražavaju svoj politički stav, i da su time postali ozbiljan izazov za društvo.
Prema riječima Gilić, to nije samo pitanje bezbjednosti pojedinaca, već i pitanje integriteta političkog sistema i društva u cjelini.
Ona smatra da je potreban sistemski pristup i saradnja nevladinih organizacija sa drugim relevantnim akterima, kako bi osigurali da žene imaju slobodu da se izraze i učestvuju u političkom životu bez straha od nasilja i diskriminacije.
“Moramo se usredsrediti na edukaciju, osnaživanje žena da se suprotstave ovim oblicima nasilja, ali isto tako i da razvijemo mehanizme kojima cemo se protiv ovakvih oblika nasilja boriti“, poručila je Gilić.
Predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Matija Maksimović, smatra da je veoma važno osnažiti i osigurati veću zastupljenost žena u političkim institucijama ili u procesu donošenja odluka, bez obzira da se radi o državnom ili lokalnom nivou.
„Žene u politici meta su mnogobrojnih mizoginih i seksističkih napada, rodno-zasnovanih dezinformacija, rodno-zasnovanog govora mržnje, što za posljedicu ima diskreditaciju i obeshrabrivanje žena da stupe u političku scenu i na taj način doprinesu kvalitetnijem kreiranju javnih politika“, naveo je Maksimović.
Prema njegovim riječima, kroz obrazovanje se može uticati na podizanje svijesti o štetnosti govora mržnje i dugoročnim posljedicama koje ostavlja na društvo.
„Neophodno je da pravni okviri budu ojačani radi efikasnijeg suzbijanja onlajn nasilja. Jasnim i strožim izmjenama zakona koji regulišu ovakvo ponašanje staviće se do znanja da društvo više neće trpjeti diskriminaciju i netoleranciju“, kazao je Maksimović.
ÄŒlanica skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode Drita Lola je, na panelu „Koliko su žene u politici ravnopravne sa muškaricma?“, kazala da žene suočavaju sa nedostakom povjerenja.
„Statistika pokazuje da se političarima ne vjeruje u velikoj mjeri. Dodatni izazov koji imate kao žena je što vam ni muške kolege ne vjeruju, tako da se suočavate sa dvorstrukim nepovjerenjem. Ne otvara vam se prostor da napredujute u politici“, navela je Lola.
Ona smatra da se politička scena u Crnoj Gori svela na deklarativno zalaganje za vrijednosti, kao i da je veoma mali prostor dat ženama za odlučivanje u političkim partijama i Skupštini.
Lola je ukazala i da mediji dodatno viktimizuju žene i da bi trebalo da porade na tome zbog značajne uloge koju imaju.
Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore, Boris Mugoša, smatra da se na više načina obeshrabruju žene da se bave bilo kojim javnim poslom, a što, kako je rekao, dokazuju i procenti žena na mjestima odlučivanja i u politici.
“Mislim da je u Crnoj Gori problem supstanca društva. Ubijeđen sam da nemamo dovoljan procenat ljudi koji progresivno razmišljaju, zbog toga smo pogodno tlo za brojne retrogradne politike“, kazao je Mugoša.
On je ocijenio da je u Crnoj Gori najveći izazov promjena svijesti i da treba mnogo više računa povesti o dijalogu u parlamentu.
„Takođe mislim da je potrebno da radimo mnogo više na edukaciji. Kroz sistem obrazovanja razvijamo progresivni karakter pojedinca i njegovu kreativnost“, ocijenio je Mugoša.
Ekspertkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, ocijenila je da danas veliki problem predstavlja kako promijeniti kulturni kontekst u kojem živimo.
„Kao najveću preprepku u ovom procesu vidim postojanje rodnih stereotipa sa kojima nikako da se izborimo“, dodala je Drobnjak.
Prema njenim riječima, uvijek se govori o kvalitetu žene na političkoj sceni, dok za muškarce to ne važi.
Drobnjak je ocijenila da takva politička scena ne podstiče mlade žene da se aktivnije bave politikom.
Ona smatra da je stvarna moć za promjenu učešća žena u političkom životu u Vladi.
Istraživačica i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost UNDP-a, Marija Blagojević, kazala je da se na globalnom nivou i u Crnoj Gori svjedoči otporu prema ljudskim pravima i vraćanju retrogradnih ideja.
Ona je navela da Crna Gora ima dobar zakonodavni okvir i da je, u institucionalnom smislu, situacija bolja nego ranije.
"Ono što opstaje su utemeljeni rodni stereotipi i rodne uloge i to se lako dokazuje brojkama kao što su da je deset odsto imovine na ime žena, na tržištu rada nisu ni polovina“, navela je Blagojević.
Ona smatra da je najteže iskorijeniti kulturološke obrasce.
„Sva istraživanja u proteklih pet - šest godina pokazuju da su mlađe generacije tradicionalnije i konzervativnije nego naše ili generacije naših roditelja. To govori o zabrinjavajućem trendu, a naročito ako na to dodate dostupnost svega na društvenim mrežama“, rekla je Blagojević.
Konferencija je održana u okviru projekta „Doprinos inkluziji manjina u politički život Crne Gore“, koji realizuje CeMI uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
(kraj) nim/gop