• četvrtak, 24 jul 2025

Opet tražili da im se produži rok

Opet tražili da im se produži rok
Kotor, (MINA-BUSINESS) - Kotorski Jugopetrol i grèki Hellenik petroleum, njegov veæinski vlasnik, ponovo su zatražili od crnogorske Vlade produženje roka za realizaciju prve naftne bušotine u blizini Ulcinja. O tome su èelnici Helenik petroleuma u februaru razgovarali sa predstavnicima crnogorske Vlade u Atini, a najavili su da æe te razgovore nastaviti i ponuditi svoju verziju propisa koji regulišu poslove istraživanja i eksploatacije gasa i nafte, jer nijesu zadovoljni crnogorskim, pišu Vijesti. Meðu zahtjevima Grka da bi realizovali posao èija se vrijednost mjeri stotinama miliona EUR, je i taj da ih država zaštiti od moguæih konkurenata u podruèju gdje bi gradili bušotinu. Predviðeno je da prva bušotina bude u blizini Ulcinja, u takozvanom Bloku 3 podmorja, a analize su, prema nezvaniènim informacijama, pokazale da u toj oblasti postoje rezerve gasa koje se isplati eksploatisati. Izvor lista iz Vlade je rekao da postoji veoma mala vjerovatnoæa da se zahtjevu Grka udovolji, jer su imali dovoljno vremena da završe taj posao ako su stvarno htjeli. U sluèaju završetka aranžmana sa Helenikom i Jugopetrolom, država dobija natrag zemljište i raspisuje tender za dodjelu koncesija. Vlada je Jugopetrolu veæ dva puta produžavala rok za gradnju bušotine. Prvobitno je bio kraj 2002. godine, pa 15. februar 2005, a zatim je produžen do ljeta 2006. Posljednji put je zahtjev Grka obrazložen finansijskim problemima kompanije Remko enerdži /Ramco Energie/, koja im je bila partner, ali je svoj udio prodala Helleniku, koji sada ima 40 odsto uèešæa u poslu, a Jugopetrol 60. Potpredsjednik Vlade zadužen za poslove istraživanja nafte i gasa Miroslav Ivaniševiæ je, objašnjavajuæi prošlogodišnje prihvatanje zahtjeva Jugopetrola i Helenika, rekao da saradnja sa Grcima može biti prekinuta i prije kraja roka ako poènu da kasne ili ne urade sve što je u dinamièkom planu aktivnosti koji su pripremili. On je tada kazao i da je Vlada tražila pismene garancije i takozvani “performans bond”, koji suštinski znaèi da država od investitora naplati dogovorenu svotu novca ako ne urade sve što je predviðeno, ne preciziravši koji je to iznos. (kraj) kmh