Podgorica, (MINA) – Predsjednik Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista Boro Vuèiniæ izjavio je danas da je poziv te stranke opoziciji na dogovor izraz spremnosti i politièkog opredjeljenja da se sporna ili otvorena pitanja rješavaju dogovorom. »Opozicija konaèno mora da se opredijeli da li je za reformu i izgradnju demokratskog ambijenta, odnosno da li je za napredak i evropsku buduænost Crne Gore ili ostaje dosljednja politici destrukcije i populistièkog osporavanja dostignutih demokratskih vrijednosti«, rekao je Vuèiniæ u intervjuu agenciji MINA. Crnoj Gori, prema njegovoj ocjeni, treba tolerantan i argumentovan dijalog politièkih partija i parlament u kojem æe se, u ozbiljnoj i kompetentnoj raspravi, donositi dobri zakoni i pronalaziti rješenja za predstojeæe izazove. »Potreban nam je parlament u kojem, umjesto politièkih strasti i partijske iskljuèivosti, dominiraju razboritost i strpljivo traženje kvalitetnih odgovora. Posebno sada, kad ima važnu ulogu u stvaranju ekonomske, demokratske i evropske buduænosti Crne Gore«, rekao je Vuèiniæ. On je naglasio da su iskljuèivost i uslovljavanja negacija ideje parlamentarizma i da su dokaz nezrelosti i politièke neodgovornosti, a bojkot radikalizacija takvog djelovanja. MINA: Kako komentarišete reformu pravosuða i kad æe na dnevnom redu parlamenta biti zakoni o državnom i specijalnom tužiocu? VUÈINIÆ: Prema predviðenoj dinamici, ove godine æe biti usvojeni zakoni o državnom i specijalnom tužiocu, što je dio temeljne reforme pravosudnog sistema. Cilj je da, uz struènu pomoæ meðunarodnih institucija i eksperata, stvorimo moderan, efikasan, racionalan, visokoprofesionalizovan i kompetentan pravosudni sistem, kao osnovu pravne sigurnosti i vladavine prava. Taj posao je neophodno uraditi bez politizovanja i tendenciozne afirmacije usko partijskih interesa i moralizatorske samopromocije. Nova rješenja i institucije zahtjevaju adekvatna personalna rješenja. MINA: Kako gledate na moguænost da se zakon o akcionom planu i set važnih reformskih zakona donese bez prisustva opozicije u parlamentu i kako æe na takav rasplet dogaðaja gledati meðunarodna i domaæa javnost? VUÈINIÆ: Navedeni zakoni se moraju donijeti ukoliko želimo ispuniti obaveze prema meðunarodnoj zajednici i ukoliko hoæemo pravnu, ureðenu, ekonomski naprednu, u Evropu ukljuèenu Crnu Goru. Više nema vremena za gubljenje, niti imamo pravi èiniti ustupke na raèun razvoja Crne Gore. Evropa nam je otvorila vrata, a od naše sposobnosti da reformišemo društvo po evropskim standardima zavisi kada æemo kroz njih proæi. S obzirom na znaèaj predloženih zakona koji se nalaze na dnevnom redu parlamenta i važnost njihovog donošenja za napredak Crne Gore na opoziciji je da dokaže da li je za akcioni plan i nove odnose sa Srbijom, za evropskim principima upodobljene propise, formiranje demokratskih ustanova i unapreðenje vladavine prava, ili je protiv toga. To se èini i dokazuje u Skupštini. MINA: Kakav je Vaš stav od odluci Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTV CG) da ukine parlamentarni kanal i direktne prenose zasjedanja Skupštine, s obzirom da je i ove godine budžet namijenio 4,5 miliona EUR za finansiranje te kuæe? VUÈINIÆ: Savjet je donio odluku u skladu sa zakonskim ovlašæenjima, upodobljenim evropskim standardima. Za te zakone glasale su sve parlamentarne stranke, èini se, nezavisno od toga da li su ih razumjele. Nije na DPS-u, ni na bilo kojoj partiji, da komentariše zakonske odluke tog tijela. Zato je teško razumljivo ponašanje opozicije nastalo odlukom o ukidanju direktnih TV prenosa parlamentarnih zasjedanja. Voðeni tom logikom DPS bi, kao najjaèa partija i predvodnik demokratskog pokreta, najviše bila pogoðena. Predlažuæi reformske zakone stalo nam je da njihovu suštinu što kvalitetnije upozna javnost. Opozicija TV doživljava kao priliku nesmetane i neodgovorne promocije sopstvenog radikalizma. Ne shvataju, izgleda, da je parlament mjesto za iznošenje argumenata i traženje opšteprihvatljivih rješenja, a ne prostor za izvikivanje parola i borbenih poklièa. Taèno je da je budžetom predviðen navedeni iznos za finansiranje RTV CG, ali sada kao javnog servisa, koji mora biti u funkciji objektivnog i pravovremenog informisanja graðana i bržeg uvida u promjene koje karakterišu savremeni svijet. Opozicija to shvata kao nastavak prakse partiotskog upravljanja medijima i podreðivanja partijskim interesima. MINA: Kako komentarišete naraslo raspoloženje u Srbiji za samostalnost? VUÈINIÆ: Kao logiènu konsekvencu traganja srpske politièke i intelektualne elite za najboljim rješenjima, koja æe omoguæiti prosperitet iu ulazak Srbije u Evropu. To nije separatizam, veæ izraz realnosti i raskida sa velikodržavnim i nacionalnim predrasudama i iluzijama koje je Srbija skupo platila, kao uostalom i èitav region. Na graðanima Srbije je da odluèe o svojoj buduænosti i sigurno je da je Srbija, ukoliko raspoloženje za nezavisnost ostane dominantno i institucionalizovano, na dobrom putu. Siguran sam da æe demokratska Srbija prepoznati brzu potrebu za punim državnim identitetom. MINA: Kako komentarišete razliku u statusu koji su u seks trafikingu u Crnoj Gori dodijelile Ujedinjene nacije i amerièka administracija u svojim posljednjim izvještajima? VUÈINIÆ: I pored toga što je sluèaj trafikinga medijski predimenzioniran i politièki zloupotrijebljen, pristupamo mu sa maksimalnom ozbiljnošæu i riješenošæu da sredstvima pravne države sve ovakve i sliène pojave iskorijenimo. U tom pogledu postoji puna odluènost crnogorskih državnih organa. Razlièita viðenja razmjera razmjera trafikinga u Crnoj Gori izmeðu agencije UN i amerièke administarcije potvrðuje da je taj problem neadekvatno tretiran, odnosno da su mu date dimenzije koje objektivno u Crnoj Gori nema. Jasno je saopšteno da æe se i ovaj sluèaj, koji je nepotrebno i neopravdano narušio ugled naše države, do kraja ispitati i otvoriti za uvid svim relevantnim meðunarodnim institucijama. Dokaz za to je i odlazak visoke delegacije Vlade Crne Gore u sjedište OEBS-a u Beèu, na kome æe se razgovarati o ovom problemu. Sigurno da niko ko je kriv neæe izbjeæi suoèavanje sa pravdom, ali i svako nevin ili neopravdano anatemisan mora imati pravnu zaštitu. (kraj) jrb