• četvrtak, 24 jul 2025

Opreèni stavovi o buduænosti zajednice nakon ulaska u SE

Opreèni stavovi o buduænosti zajednice nakon ulaska u SE
Podgorica, (MINA) – Nova državna zajednica se, uprkos brojnim procjenama da se radi o kvazi državnoj tvorevini sa ogranièenim rokom, verifikuje u meðunarodnoj zajednici, a prema veæini analiza tendencije unitarizacije koje nijesu bile predviðene beogradskim Sporazumom i Ustavnom poveljom veæ se uoèavaju. Potpredsjednik Socijalistièke narodne partije Zoran Žižiæ, ocjenio je da je evidentno da od referenduma neæe biti ništa, iako crnogorska vlast, i dalje, zavarava pristalice da je državna zajednica samo prelazno rješenje ka samostalnoj Crnoj Gori. Iz tog razloga, dodaje on, opravdanja funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP), koji tvrde da su prihvatili funkciju u Beogradu kako bi utabali put u nezavisnost, djeluju »smiješno i providno«. »Postaje smiješno to stalno mahanje sa interesima Crne Gore i njenim branjenjem. Ulaskom u federalne strukture, jednostavno, DPS napušta pozicije samostalne i suverene Crne Gore i opet prelazi na pozicije zajednièke države«, kazao je Žižiæ Radiju Slobodna Evropa. On istièe da mu je naroèito smiješna uloga SDP-a, koja je bila i protiv Sporazuma i Povelje. »Sada, meðutim, trèe za funkcijama u Beogradu. Iako su protiv svega toga, daju predloge o simbolima, traže odgovarajuæa mjesta u ministarskom savjetu, a vidjeæemo i njihov odnos prema diplomatiji. Što se SDP-a tièe, njihova prièa zaista djeluje kao neka groteska«, smatra Žižiæ. U crnogorskoj vlasti ima i onih koji se nijesu mogli pomiriti sa novom realnošæu. Èlan Izvršnog odbora DPS-a Dragan Kujoviæ, za razliku od mnogih kolega iz vladajuæe koalicije, procijenio je da æe se za Crnu Goru mnogo efikasnije boriti iz Podorice, nego iz Beograda. Zbog toga je javno odbio mjesto potpredsjednika parlamenta državne zajednice, sa obrazloženjem da bi »bilo licemjerno da popunjava funkciju zajednice, u èiju buduænost ne vjeruje«. On, ipak, podsjeæa da je prisustvo crnogorskih kadrova u organima državne zajednice neophodno, ali i upozorava da treba voditi raèuna o tome ko se šalje za Beograd. »Veoma je važno da to budu struèni ljudi, koji znaju i hoæe da štite interese Crne Gore. Ako ima onih koji u Beograd odlaze radi uhljebljenja, onda æe to biti dobro samo za njih, ali ne i za Crnu Goru«, rekao je Kujoviæ. Formiranje i valjano funkcionisanje institucija državne zajednice, smatra on, ne znaèi udaljavanje Crne Gore od projekta samostalnosti, ali bi svako nepoštovanje Povelje i Sporazuma za nju bilo pogubno. »To što je predviðeno Poveljom i Zakonom o njenom sprovoðenju, treba da se konstituiše. Naravno, u tom procesu harmonizacije ne smije biti prekoraèena ni jedna odredba, ni pravilo upisano u Povelji i Sporazumu, koje bi uèvršæivalo Uniju mimo onoga kako je ona zamišljena«, ocijenio je Kujoviæ. Analitièar podgorièkog Centra za demokratiju i ljudska prava Rade Bojoviæ, navodi da državna zajednica Srbije i Crne Gore (SiCG) polako poèinje da se legitimiše kod meðunarodnih faktora, ali da taj proces ne ide toliko brzo, kako bi to Brisel želio. On tvrdi da je na osnovu dinamike formiranja državnih organa i prvih koraka nove državne zajednice, teško zakljuèiti kakva æe biti njena sudbina. »Zajednica je, suštinski, odraz trenutnih politièkih relacija izmeðu Beograda i Podgorice. Te relacije su, uglavnom, korektne i zadržavaju jednu konstruktivnu komponentu. Naravno, to nije garancija da æe se èitava stvar ubrzano stabilizovati i da æe oslabiti zahtjev za osamostaljenje Crne Gore. Vrijeme æe pokazati u kojoj mjeri, ova sadašnja dinamika, ide u prilog jednoj ili drugoj varijanti, objasnio je Bojoviæ. Univerzitetski profesor i prvi predsjednik SDP-a Ilija Vujoševiæ smatra, meðutim, da je, veæ sada, jasno da Crna Gora klizi ka èvrstoj zajednièkoj državi sa Srbijom. Stoga mu, kako naglašava, izgovori funkcionera vladajuæe koalicije, koji ponovo odlaze na službu u Beograd, da bi, navodno, krèili put ka referendumu, djeluju krajnje neuvjerljivo i licemjerno. »Sve dok se u Beogradu budu dijelili generalski èinovi i diplomatske signature, književne nagrade, trgovinski kontigenti i šta još sve ne, takva zajednica æe imati veliku šansu, kako prije sto godina, tako i dan danas«, kazao je Vujoševiæ. (kraj) nem/sim