Podgorica, (MINA) – Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima organizovaæe tribine Rod i nacija, kako bi pokrenuli razgovor o nasilju nad ženama uzrokovanim etnièkim tenzijama. Anima æe, kako su saopštili, sa partnerskim organizacijama iz Pljevalja, Bijelog Polja, Nikšiæa, Podgorice i Bara, povodom Kampanje 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, organizovati tribine, u periodu trajanja kampanje, od sjutra do 10. decembra. Kako su pojasnili, cilj tribina je pokretanje razgovora o nasilju nad ženama uzrokovanim etnièkim tenzijama, informisanje o vezi izmeðu roda i nacije, informisanje o inicijativi za formiranje Ženskog suda na prostoru SFRJ, kao i razvijanje povjerenja i solidarnosti meðu ženama unutar Crne Gore. Istim povodom, navodi se, Anima i žene ukljuèene u aktivnosti na Ženskom sudu organizuju performans Imam pravo da se osjeæam sigurno 7. decembra na Trgu od oružja u Kotoru. “Kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama poèinje Meðunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, 25. novembra i završava Meðunarodnim danom ljudskih prava 10. Decembra”, kaže se u saopštenju. Iz Anime podsjeæaju da je 25. novembar proglašen Meðunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama na prvom sastanku feministkinja Latinske Amerike i Kariba održanom u Bogoti 1981. na kom su žene govorile o porodiènom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, kao i nasilju koje žene trpe pod režimima, ukljuèujuæi torturu i nasilje nad politièkim zatvorenicama. “Ovaj datum odabran je kao dan sjeæanja na sestre Mirabel (Patriu, Minervu i Mariu Teresu) koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo u Dominikanskoj republici 1960. Ujedinjene nacije su 1999. rezolucijom 54/134 službeno potvrdile ovaj datum kao Meðunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama”, dodaje se u saopštenju. Ženski sud za prostor SFRJ se, pojasnili su, organizuje sa namjerom da osvijetli kontinuitet nasilja nad ženama i u miru i u ratu, uèini vidljivim nasilje nad ženama, da glas individualnim iskustvima žena i omoguæi ukljuèivanje ženskog iskustva u javnu memoriju. „Prizna patnju žrtvama, objasni kontekst u kojem se nasilje nad ženama dogaða (socijalni, ekonomski, kulturni, politièki i porodièni), zadovolji potrebe koje institucionalna pravda ne zadovoljava, osnaži žene i stvori mreže lokalne, regionalne i meðunarodne solidarnosti kako bi se sprijeèili buduæi zloèini i uspostavio trajni mir za buduæe generacije“, dodaje se u saopštenju. Aktivistkinje Anime pozvale su sve zainteresovane da ojaèaju njihove napore i, kako su rekli, prošire razumijevanje nasilja nad ženama u ratu i miru. (kraj) boj