Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Potencijalni investitori u crnogorsko tržište kapitala, gdje se previše ljudi oslanja na nestruèna mišljenja, treba da prouèe položaj kompanija èije akcije namjeravaju da kupe, poruka je izvršnog direktora Nex Montenegro berze Danijele Laketiæ. Ona je u komentaru za Balkansku istraživaèku novinarsku mrežu ocijenila da je, iako je rast crnogorskog tržišta kapitala generalno dobar, potreban oprez, jer izgleda da mnogo investitora ne zna šta radi i ima slabo znanje o berzi. O tome, kako kaže Laketiæ, govori i neralan rast cijena nekih nesolventnih kompanija, koji ne može biti stalan, iako veæina struènjaka smatra da je malo vjerovatno da æe to dovesti do sloma tržišta. “Dramatièan rast cijena akcija na dvije crnogorske berze pokazuje da su stranci sve nestrpljiviji da ulažu u ovu primorsku zemlju”, rekla je ona, podsjeæajuæi da su indeski Nex Montenegra za prva tri mejseca ove godine znatno skoèili. Indeks akcija kompanija NEX20 porastao je 120 odsto u tom periodu, a NEXPIF 81 odsto, dok je rast prometa nadmašio sva oèekivanja. Promet od 147 miliona EUR od januara do aprila predstavlja oko 109 odsto ukupnog za prošlu godinu. U poreðenju sa krajem marta prošle godine NEX20 je skoèio 286 odsto, a ukupna vrijednost svih hartija kojima se trguje na berzi na više od tri milijarde EUR. Laketiæ je saopštila da u posljednje vrijeme najviše skaèu akcije turistièkih preduzeæa, što se poklapa sa rastom cijena nekretninama i stranih ulaganja. “Likvidne akcije Telekoma i Elektroprivrede ostaju stabilne, iako se njima bilježe veliki prometi. Aktivnosti sa nesolventnim, èak i kompanijama u steèaju, takoðe igraju ulogu u ukupnom rastu”, rekla je ona. “Tako je promet akcijama “Radoja Dakiæa” zabilježio rast od devet hiljada odsto, Oboda 164 odsto, a Rudnika uglja Berane 220 odsto za prva tri mjeseca ove godine”. Dok su na poèetku godine strani investitori bili okidaè oštrog rasta cijena akcija, u posljednje vrijeme glavnu ulogu igra sve viši broj domaæih ulagaèa. Kao rezultat toga, na crnogorskom tržištu kapitala pojavio se veliki broj novih institucija. Laketiæ ocjenjuje sa interes za ulaganje u solventne hartije vjerovatno održava èinjenicu da one nude više moguænosti za profit nego ulog u banke, bez obzira na rizik. “Mnogo investitora uzima kredite od banaka da bi ulagalo, opravdavajuæi takvu odluku rijeèima “da sve donosi novac” na berzi . Stoga, mnogo njih oèekuje da æe se taj trend nastaviti, pa broj domaæih ulagaèa raste”, objasnila je ona. Ulagaèe mami i integracija sa EU i globalnim savezima, jer zemlja postaje sve stabilnija, a uslovi za poslovanje povoljniji. Nerealan rast cijena nekih akcija Laketiæ pojašnjava oslanjanjem na laièka mišljenja i uticajem medija. “Izvještaji da strane kompanije pokazuju interesovanje za kupovinu akcija u domaæim firmama obièno odmah rezultiraju njihovim skokom. Isto tako, svaka sugestija da akcije lokalne kompanije nijesu primaljive stranim kupcima, može uzrokovati pad njihovih cijena”, podsjeæa ona. Era procjene vrijednosti akcija veæine crnogorskih kompanija je prošla, pa je sad potreban daleko bolji uvid u njihove aktivnosti, ali to nije uvijek lako. Prema zakonu, samo nekoliko kompanija sa zvaniènog tržišta i investicioni fondovi imaju tu obavezu u Crnoj Gori, dok za ostale emitente ona ne važi. Laketiæ upozorava i da je èesto teško procijeniti da li su hartije u takozvanim tranzicionim zemljama precijenjene ili podcijenjene, a kao zanimljiv primjer navodi akciju “Radoja Dakiæa”, koja se sada kotira izmeðu šest i osam EUR, dok je sredinim marta dostizala i 18. (kraj) anf