Njujork, (MINA-BUSINESS) - Osnovni uzroci recesije u svjetskoj ekonomiji još nijesu uklonjeni, upozorio je glavni sekretar Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD), Supaèai Panitèpakdi /Supachai Panitchpakdi/. "Visoki nivoi duga i viškovi u trgovinskoj razmjeni meðu pojedinim zemljama i nastavljena stagnacija realnih plata i dalje ugrožavaju stabilan rast i održivi oporavak", rekao je Panitèpakdi prilikom predstavljanja godišnjeg Izvještaja o trgovini i razvoju za ovu godinu. U UNCTAD-u prognoziraju rast svjetskog bruto domaæeg proizvoda (BDP) za 3,5 odsto u ovoj godini, nakon pada od 1,9 odsto u prošloj. Oporavak svjetske privrede i dalje je krhak i neujednaèen, uz vodeæu ulogu ekonomija u nastajanju, najprije u Aziji i Latinskoj Americi. Tako bi kineski BDP u ovoj godini trebalo da poraste deset odsto, a brazilski 7,6 odsto. Te su ekonomije prije krize izbjegle velike manjkove u tekuæim bilansima plaæanja i akumulirale znaèajne devizne rezerve. "Za vrijeme krize obuzdali su rast nezaposlenosti i stvorili uslove za brz oporavak domaæe potražnje", navodi se u izvještaju. U tranzicionim ekonomijama srednje i istoène Evrope oporavak je slab, kažu u UNCTAD-u, prognozirajuæi za podregiju jugoistoène Evrope rast aktivnosti u ovoj godini od 1,2 odsto, nakon pada od 3,6 odsto u prošloj, prenosi Banka magazin. U cijeloj regiji koja uz jugoistoènu Evropu obuhvata i Zajednicu Nezavisnih Država, aktivnosti bi trebalo da porastu 4,1 odsto. Mnoge tranzicione ekonomije srednje i istoène Evrope nagomilale su ogromne manjkove u tekuæem bilansu plaæanja i snažno su zavisile od neto priliva kapitala. "Direktne nepovoljne posljedice krize dodatno je pogoršala restriktivna makroekonomska politika u odgovoru na krizu, èesto pod uticajem programa Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF)", kažu u UNCTAD-u. Oporavak je slab i u razvijenim zemljama i ima dodirnih taèaka sa periodom prije krize kada su gomilane neravnoteže u svjetskoj trgovini i tekuæim bilansima plaæanja. Tako za SAD u UNCTAD-u prognoziraju rast BDP-a u ovoj godini od 2,9 odsto, dok bi japanska ekonomija trebalo da poraste 2,5 odsto. U EU rast bi trebalo da bude osjetno sporiji, u visini 1,1 odsto, a u eurozoni samo 0,9 odsto, procjenjuju u UNCTAD-u. Njemaèka ekonomija trebalo bi da poraste 1,5 odsto dok æe 12 novih èlanica EU u prosjeku bilježiti rast od dva odsto. Meðunarodna trgovina bila je glavni kanal kojim se kriza proširila na cijeli svijet, navode iz UNCTAD-a, procijenivši pad obima trgovinske razmjene u prošloj godini na više od 13 odsto. Vrijednost razmjene još je snažnije pala, èak 23 odsto. Prilikom predstavljanja izvještaja, èelnik UNCTAD-a upozorio je da vodeæe ekonomije ne smiju ukidati programe podsticaja prije nego što ojaèa potražnja domaæeg privatnog sektora. "Sve je jasnije da ne mogu sve zemlje podsticati rast i zapošljavanje kroz izvoz, veæ moraju usmjeriti veæu pažnju na jaèanje domaæe potražnje", navedeno je u izvještaju. (kraj) bvm