Njujork, London, (MINA-BUSINESS) - Na svjetskim berzama cijene dionica ove sedmice zabilježile su oštar pad, a pod najvećim pritiskom bio je tehnološki sektor, jer je sve izvjesnije da će američka centralna banka krajem godine povećati kamatne stope.

 

Na Wall Streetu je indeks Dow Jones oslabio 0,3 odsto, na 50.866 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,6 odsto, na 7.383 boda, a Nasdaq Composite 4,7 odsto, na 25.709 bodova, prenosi Hrportfolio.

 

Početkom sedmice indeksi su dostigli nove rekordne nivoe, najviše zahvaljujući optimizmu u vezi s razvojem vještačke inteligencije. Zbog toga su rasle cijene dionica tehnoloških kompanija, posebno proizvođača čipova, koji već duže vrijeme prednjače po rastu na tržištu.

 

Međutim, u četvrtak se taj sektor uzdrmao zbog slabijih kvartalnih poslovnih rezultata kompanije Broadcom. Cijena dionice te kompanije tog dana pala je 12 odsto.

 

Pokazalo se da je to bila samo uvertira, jer je u petak tehnološki sektor u prosjeku potonuo 5,8 odsto. Pri tome je cijena dionice kompanije Nvidia, najveće svjetske po tržišnoj vrijednosti, pala više od šest odsto, dok su dionice Intela, Microna, AMD-a i Broadcoma izgubile između osam i 13 odsto vrijednosti.

 

Indeks sektora čipova PHLX Semiconductor Sector Index potonuo je u petak više od deset odsto, što predstavlja njegov najveći dnevni pad od marta 2020. godine, pri čemu je sa tržišta izbrisano više od bilion USD vrijednosti.

 

Indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq tog dana pali su između 1,35 i 4,2 odsto, čime su izgubili sve dobitke ostvarene od početka sedmice. Zbog toga je S&P 500 zabilježio prvi sedmični gubitak nakon devet sedmica rasta.

 

Oštar pad tržišta u petak uslijedio je nakon boljih nego što se očekivalo pokazatelja sa američkog tržišta rada. Broj zaposlenih u maju porastao je za 172 hiljade, gotovo dvostruko više od očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 4,3 odsto.

 

Ti podaci pokazuju da je američko tržište rada u dobroj formi, ali i da nema potrebe za smanjenjem kamatnih stopa američke centralne banke, čemu su se investitori nadali.

 

Naprotiv, kako se zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte održavaju na povišenim nivoima, inflacija posljednjih mjeseci ponovo raste, pa će Fed vjerovatno krajem godine morati da poveća kamatne stope, što bi usporilo privredni rast.

 

„Nakon rekorda u prethodnih devet sedmica, posebno u tehnološkom sektoru i među proizvođačima čipova, u petak je brana jednostavno pukla. Nakon boljih nego što se očekivalo podataka sa tržišta rada, nestala je svaka nada da će Fed ove godine smanjiti kamate”, objasnio je Ryan Detrick, strateg kompanije Carson Group.

 

Negativan uticaj na tržište ima i neizvjesnost na Bliskom istoku. Predsjednik SAD-a Donald Trump poručivao je da pregovori sa Iranom teku dobro i da bi mogli biti završeni već ovog vikenda. Iran, međutim, tvrdi da nema konkretnog napretka u pregovorima o okončanju sukoba na Bliskom istoku.

 

I na većini evropskih berzi cijene dionica su pale. Londonski FTSE 100 oslabio je 0,4 odsto, na 10.368 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,4 odsto, na 24.759 bodova. S druge strane, pariski CAC 40 ojačao je 0,4 odsto, na 8.218 bodova.

(kraj) nar