Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora æe, ukoliko joj ove godine bude otpisano 26 miliona EUR duga Pariskom klubu povjerilaca, biti svrstana u zemlje sa niskom zaduženošæu prema inostranstvu, saopštio je predsjednik Savjeta crnogorske Centralne banke (CBCG) Ljubiša Krgoviæ. Spoljni dug sad iznosi 31 odsto ukupne crnogorske godišnje vrijednosti proizvedene robe i usluga, a Crna Gora se prema metodologiji Svjetske banke, nalazi na granici izmeðu nisko i umjereno zaduženih zemalja. »Granica je 30 odsto, a ako doðe do oèekivanog otpisa spoljnog duga prema Pariskom klubu, on æe pasti ispod tog procenta i Crna Gora æe se naæi u grupi nisko zaduženih zemalja«, rekao je Krgoviæ u intervjuu agenciji Mina-business. »Da li æe ili ne doæi do otpisa ovog dijela spoljnjeg duga, nažalost, ne zavisi od Crne Gore, jer smo mi ispunili sve što je bilo dogovoreno«. Uslov za otpis duga Pariskom klubu je završetak aranžmana koji je Meðunarodni monetarni fond prije tri i po godine odobrio Državnoj zajednici, što bi trebalo da se dogodi krajem januara. Pariski klub povjerilaca je 2002. godine otpisao crnoj Gori 51 odsto duga, a sada se oèekuje otpis još 15 odsto. »Ukoliko ne doðe do otpisa spoljnog duga, onda je realno oèekivati da æe i u narednoj godini on zadržati nepromijenjeno ušešæe od oko 31 odsto«, dodao je Krgoviæ. Crnogorski javni dug, prema Vladinoj Strategiji upravljanja njim, iznosi oko 43 odsto bruto domaæeg proizvoda i znaèajno je niži od preporuke Evropske unije, odnosno Mastrihtskog kriterijuma, kojom je gornja granica postavljena na 60 odsto. I prema ovom kriterijumu, dodao je Krgoviæ, situacija u Crnoj Gori je povoljnija nego u velikom broju zemalja EU. On je kazao da su crnogorski pokazatelji u monetarnoj sferi prošle godine bili iznad svih oèekivanja. »Stopa inflacije za prvih 11 mjeseci iznosila je svega 1,7 odsto i ukoliko ne bude nekih neoèekivanih cjenovnih skokova do kraja godine trebalo bi da iznosi oko dva odsto. To je znatno ispod Mastrihtskog kriterijuma i biæe niža nego u velikom broju zemalja EU«, rekao je Krgoviæ. Iznosi štednje, depozita i odobrenih kredita su najviši od uvoðenja eura, odnosno njemaèke marke, ali su i ostvarene stope rasta izuzetno visoke. U prethodnoj godini je štednja stanovništva poveæana za 116,5 odsto, depoziti za 54,6 odsto, a ukupni krediti za 38,5 odsto. »Kamatne stope su i dalje više nego što bismo željeli, ali je prisutna tendencija njihovog opadanja. U ovoj godini prosjeèna ponderisana kamatna stopa je opala za dva procentna poena na ispod 11 odsto«, rekao je Krgoviæ. On oèekuje da æe se stopa inflacije ove godine održati na nivou sliènom prošlogodišnjem, koji treba održavati i dalje. Ta procjena ne podrazumijeva znaèajnije poskupljenje struje, a u CBCG smatraju da neæe doæi do poveæanja cijena osnovnih životnih namirnica, koje æe od januara umjesto oslobaðanja poreza na dodatu vrijednost biti oporezovane manjom stopom od sedam odsto. Analize CBCG ukazuju da je realno oèekivati nastavak tendencije rasta štednje i kamata, ali po nešto umjerenijim stopama. Od devet banaka koje su odgovorile na pitanja u vezi sa inflatornim oèekivanjima u narednoj godini, postavljena u anketi CBCG, samo jedna je najavila zadržavanje ovogodišnjih, dok ostale oèekuju pad. »Realno je da se i ove godine nastavi blago opadanje prosjeènih ponderisanih kamatnih stopa, za jedan do dva procentna poena«, oèekuje Krgoviæ uz ocjenu da bi to bilo znaèajno za životni standard graðana i finansiranje privrede. On smatra da je u monetarno-finansijskoj sferi ove godine potrebno održati postignutu stopu inflacije i visoke stope rasta štednje, depozita i odobrenih kredita i nada se da æe biti završena privatizacija u bankarskom sektoru. U oblasti fiskalne politike, kako je dodao, neophodno je dalje postepeno snižavanje budžetskog deficita, kao i ulaganje dodatnih napora na smanjenju javne potrošnje i broja regulatornih tijela. »Izuzetno je važno da ostvarimo visok priliv stranih investicija, iako je možda nerealno da ponovimo prošlogodišnji zbog nekoliko velikih privatizacija, Telekoma, Kombinata aluminijuma i Podgorièke banke«, kazao je Krgoviæ. »Da bi se oporavila industrijska proizvodnja i da bi se podigao stepen konkurentnosti domaæe privrede, neophodno je ubrzati privatizaciju i restrukturiranje velikih preduzeæa«. Prema njegovim rijeèima, nakon tri izuzetno uspješne godine, prošlogodišnji rezultati u bankarskom sektoru su bili još bolji, izmeðu ostalog, i zbog rekordnog rasta depozita i bilansne sume, veæeg interesovanja za privatizaciju, dokapitalizaciju i promjene vlasnièke strukture, popravljanja roène i sektorske strukture izvora i plasmana, jaèanje sigurnosti boljim i obuhvatnijim upravljanjem rizicima, ali i širenja finansijskog posredovanja preko ulaska novih banaka i institucija. »Ekos i Jugobanka Podgorica su i dalje u postupku likvidacije, odnosno steèaja, koji neprimjereno dugo traju usljed neefikasnosti sudskog sistema. Pljevaljska banka je u postupku privatizacije, što se uskoro oèekuje i za Nikšiæku, a Hipotekarna, nažalost, još pod širokim spektrom mjera CBCG izreèenih zbog popravljanja njenog stanja«, podsjetio je Krgoviæ. On je kazao da Hipotekarna banka mora da ispuni te mjere, jer je u poslovanju kršila zakonske odredbe i bila u teškoj finansijskoj situaciji i za vrijeme nove uprave, odnosno u posljednjih sedam mjeseci prošle godine. (kraj) anf/bvm