Podgorica, (MINA) – Otpor prema civilizaciji, utemeljenoj na dominaciji i otuðenju, predstavlja osnovno psihološko-etièko i aksiološko obilježje politièke misli u Crnoj Gori, ocijenio je profesor Radovan Radonjiæ. On je, na predavanju o politièkoj misli u Crnoj Gori, kazao da je ona bar od sredine 18. vijeka bila blizu ili sasvim na nivou evropske. „Ona je to bila i po stepenu autonomnosti i autohtonosti, obuhvatnosti referentnog okvira, po dubini pronicanja u suštinu problema kojima se bavi i po doraslosti zahtjevima i izazovima aktuelne istorijske zbilje“, rekao je Radonjiæ na predavanju koje održano na Fakultetu za državne i evropske studije. Prema njegovim rijeèima, na karakter razvoja politièke misli u Crnoj Gori uticala je izloženost zemlje raznim oblicima spoljnog nasilja, tokom najveæeg dijela njenog istorijskog bivstvovanja. Radonjiæ je precizirao da se radi o ekonomskom, politièkom, pravnom i državnom nasilju. „Ukljuèujuæi vojnu okupaciju, odnosno njenu likvidaciju kao države“. „Izvanjska presija, koja je gotovo stalno držala na ivici ponora, zajedno sa otuda direktno proizašlim ili lažno podsticanim etnièkim, vjerskim, politièkim i drugim podjelama, neprekidno je zamuæivala poglede i sužavala horizonte“, naveo je on. Radonjiæ je kazao da je politièka misao u Crnoj Gori, u svim periodima razvoja, bila pod snažnim uticajem njenih vladara, odnosno vladajuæe elite i njenih pretežno integralistièkih ideja. On smatra da problemi koje je društvo zbog toga imalo sa svojim gospodarima i elitama „èesto nijesu bili manji od problema koje su ovi imali upravljajuæi društvom u uslovima kakvi su bili crnogorski“. „Stepen i karakter diskrepansi i disonanci, nastalih po tom osnovu, pokazuje èinjenica da je Crna Gora u 20. vijeku sa svakom promjenom elite na vlasti radikalno mijenjala smjer i karakter svog društvenog razvoja, odnosno svoj državni okvir“, rekao je Radonjiæ. On je dodao da se ideja nezavisne Crne Gore, u pravom smislu te rijeèi, u promišljanju jedne crnogorske elite na vlasti ili nekog crnogorskog gospodara, prvi put javlja dvije godine prije referenduma. „Prije toga je nema. To je nešto o èemu valja razmišljati, kako to i otkud“, rekao je Radonjiæ. Prema njegovim rijeèima, pluralizam u crnogorskoj politici proizašao je iz jednog izvora, odnosno formirao se iz frakcija nekadašnje jedinstvene partije. Radonjiæ je dodao da još nije zaživio i potvrðen pluralizam svojina i faktièki razlièitih ekonomskih pozicija. „Dokle god na tom terenu stvari ne budu malo odležale, dok neka vrsta njihovog sazrijevanja ne bude odraðena, imaæemo to u politièkoj sferi kao jedan konglomerat misli i ideja koje hoæe da se deklarišu kao takve, ali to u biti nemaju“, smatra on. U imenima pojedinih stranaka, naveo je Radonjiæ, postoje atribucije koje bi, kada bi se poštovale, podrazumijevale potpuno drukèije programe i pristupe u društvenoj realnosti Crne Gore. To, kako je naveo, govori da pokušavamo da kopiramo nešto što vidimo drugdje, ali kod nas još ne funkcioniše. „Vrlo je teško precizno odredti šta su danas ljevica i desnica u Crnoj Gori. Imate mnogih desnièara koji hoæe da budu pozicionirani kao centar, desni centar ili otvorena desnica, ali æete u biti naiæi na prilièno lijeve ideje i pristupe društvenoj stvarnosti koju promišljaju“, ocijenio je Radonjiæ. On je kazao da je situacija u tom smislu veoma složena, zbog èega je teško reæi bilo šta više od toga da imamo i ljevicu i desnicu. (kraj) drv/gop