Otvoren rekonstruisani mauzolej na Lovæenu
- Otvoren rekonstruisani mauzolej na Lovæenu
- Post By urednik
- 12:25, 19 oktobar, 2013

Podgorica, (MINA) – Premijer Milo Ðukanoviæ otvorio je danas rekonstruisani Mauzolej na Lovæenu, ocijenivši da je to jedinstven spomenik crnogorske i evropske kulturne baštine.
Koordinacioni odbor za organizaciju proslave 200 godina od roðenja Petra Drugog Petroviæa Njegoša, organizovao je danas na Lovæenu sveèanost povodom rekonstrukcije Njegoševog mauzoleja.
Ðukanoviæ je na Lovæenu kazao da se nastavlja nerazumijevanje i zlonamjerno tumaèenje Njegoša, navodeæi da bi „neki mitomani i propovjednici mržnje“ htjeli u Njegošu da naðu duhovnog oca i predvodnika.
On je naveo da Njegoš nije bio pjesnik genocida, niti inspirator zloèina.
„On nije pozivao u borbu protiv bilo kojeg naroda, veæ u borbu za slobodu. A borba za slobodu nacije 19. vijeka ne može biti isto što i nasilje nad nedužnim ljudima u vijeku iza nas“, rekao je Ðukanoviæ.
On je kazao da su sami Crnogorci pokazali da su najbolje razumjeli Njegoša, opredjeljujuæi se za harmonièni suživot sa Muslimanima u Crnoj Gori, nakon Berlinskog kongresa.
„Neljudi i zloèinci, koji su ubijali nedužne ljude u 20. vijeku, i širili meðunacionalnu i meðuvjersku mržnju, u krvavom raspadu jugoslovenskog društva, nijesu i ne mogu biti sljedbenici Njegoševi“, dodao je Ðukanoviæ.
On je kazao da na Lovæenu poèiva najveæi um kojega je Crna Gora dala, navodeæi da Njegoš nije bio samo genijalni pjesnik, veæ filozof i državnik, svjetovni i duhovni vladar slobodne Crne Gore.
„Izgleda što je veæa istorijska distanca, sve jasnije se vidi velièina njegovog sveobuhvatnog djela. On je u dobroj mjeri postavio temelje moderne crnogorske državnosti“, ukazao je Ðukanoviæ.
On smatra da su i Lovæen, i Njegošev grob na njemu, proživjeli sudbinu rušenja i graðenja Crne Gore tokom 20. vijeka.
Ðukanoviæ je podsjetio da je kapela koju je sebi Njegoš podigao nepopravljivo ošteæena u Prvom svjetskom ratu 1916. godine.
„Nakon što je Crna Gora izbrisana sa geografske karte, krajem tog rata, srušeni su ostaci kapele i 1925. godine podignuta nova. Po obliku slièna Njegoševoj, ali je svojom porukom bila protivna istorijskom biæu Crne Gore“, dodao je on.
Ðukanoviæ je podsjetio da je polovinom prošlog vijeka, socijalistièka Vlada Blaža Jovanoviæa donijela je odluku o podizanju spomenika Njegošu na Lovæenu, za šta je odabran autor svjetskog imena, hrvatski i jugoslovenski vajar Ivan Meštroviæ.
„Trebalo je više od dvije decenije da se ta odluka realizuje. Mauzolej pred kojim se nalazimo podigao je narod Crne Gore, uz pomoæ svih jugoslovenskih naroda. Gotovo èetrdeset godina kasnije, u povodu dva vijeka od Njegoševog roðenja, Crna Gora je temeljno obnovila ovaj spomenik“, rekao je on.
Prema rijeèima Ðukanoviæa nije Njegoš izabrao vrh Lovæena za svoje poèivali,šte da bi sebi sagradio spomenik.
„Jer, od njegovog pjesnièkog i filozofskog genija nema veæeg spomenika. Njegoš je ustvari i tim svojim èinom uzvisio duhovni i moralni spomen svojoj Crnoj Gori, svojoj ##slamki meðu vihorove##, naveo je on.
Sadašnje generacije, dodao je Ðukanoviæ, kao i one prethodne, traže odgovore od Njegoša i na savremene izazove i dileme, dodajuæi da su njegove poruke i njegove mislisvevremene.
„Nažalost, nastavlja se i u našem vremenu nerazumijevanje i zlonamjerno tumaèenje Njegoša. Neki mitomani, propovjednici mržnje, htjeli bi u Njegošu da naðu duhovnog oca i predvodnika. Meðutim, Njegoš nije bio pjesnik genocida, niti inspirator zloèina“, poruèio je on.
Ðukanoviæ je kazao da danas velikom Njegošu poèast odaje nova Crna Gora.
„Država savremenih stremljenja, koju smo obnovili upornošæu i umijeæem, mudrošæu i odluènošæu, demokratski iskazanom voljom naših graðana. Njegoševski reèeno - provedrilo je više Gore Crne ##, rekao je on.
Prema rijeèima Ðukanoviæa, stvara se Crna Gora novog doba- „društvo koje æe ostaviti iza sebe netrpeljivosti i podjele, što nam kroz istoriju nijesu dale naprijed“.
„Naš evropski put je njegoševski put“, rekao je on.
Ðukanoviæ je kazao da vjeruje da bi Njegoš bio ponosan na svoju današnju Crnu Goru, „zemlju na evropskom kursu, koja poštuje svoje velikane, svoju slavnu prošlost, i svoje tradicionalne prijatelje“.
(kraj) mib