Otvorena optužnica protiv Deliæa
- Otvorena optužnica protiv Deliæa
- Post By urednik
- 21:19, 23 februar, 2005

Hag, (MINA) - Poslije najave iz Sarajeva da æe nekadašnji zapovjednik Armije Bosne i Herecegovine (BIH), Rasim Deliæ, dobrovljno otputovati u Hag naredne sedmice, na traženje tužilaštva danas je skinut peèat sa njegove optužnice.
Ona ga u èetiri taèke tereti za ubistva, surove postupke i silovanja, što haški tužioci kvalifikuju kao kršenje zakona i obièaja ratovanja.
Deliæa haška optužnica tereti za ubistva, surove postupke i slilovanja koja su poèinili mudžahedini kojima je komandovao. Njegova krivica je u tome da on te zloèine nije sprijeèio niti kaznio.
Prema principu komandne odgovornosti, Deliæ se tereti zbog toga što nije snagom svog položaja zaustavio zloèine i kaznio krivce.
Na listi zloèina, prvi je onaj poèinjen juna 1993. godine u selu Maline u opštini Travnik. Mudžahedini su iz kolone od oko 200 zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeæa obrane (HVO) i hrvatskih civila lišenih slobode nakon akcije Armije BiH, izveli izmeðu 35 i 40 ljudi i streljali ih na obližnjem raskršæu.
Šestorica zatoèenih su preživjeli egzekuciju i kasnije su svjedoèili u procesima protiv bivšh zapovjednika Armije BiH, Envera Hadžihasanoviæa i Amira Kubure. Zloèin se dogodio 8. juna, na dan kada je Deliæ preuzeo dužnost komandanta Glavnog štaba, a time preuzeo i komandnu odgovornost za zloèin.
Ostali zloèini, opisani u optužnici su se dogodili dvije godine kasnije i izvršili su ih takoðe mudžahedini.
Pripadnici jedinice El Mudžahid, koja je osnovana po nareðenju optuženog, su u napadu na Kršvine u opštini Zavidoviæi, zarobili nekoliko vojnika snaga bosanskih Srba.
Na licu mjesta su odsjekli glave dvojici zarobljenih, a ostale su, nakon premlaæivanja,
prebacili u logor Kamenica.
Tu je 24. jula ubijen još jedan od zarobljenih, a njegova glava je okaèena na kuku u æeliji gdje su boravili ostali zarobljenici.
Navode se i ubistva, zlostavljanja i silovanja koja su izvršili mudžhedini nad zarobljenicima nakon operacije na planini Ozren, kada je zarobljeno oko 60 vojnika Vojske epublike Srpske, nekoliko žena i civila.
Tužioci tvrde da je Deliæ znao za ove zloèine ali je propustio da kazni njihove poèinioce.
(kraj) ebu/dmh