Podgorica, (MINA) - Prva stalna postavka Etnografskog muzeja u organizaciji Narodnog muzeja, kojom je predstavljen narodni život i kultura etnički i vjerski heterogenog stanovništva Crne Gore, od sredine 19. do prve polovine 20. vijeka, otvorena je na Cetinju. Iz Ministarstva kulture saopšteno je da su autori postavke Blažo Markuš, Ljiljana Đurišić, Tatjana Rajković, Maja Dragićević Roganović i Aleksandra Blagojević. U prizemlju izložbenog prostora su prezentirane važne tradicionalne privredne djelatnosti, kao i dio pokućstva i posuđa iz ruralnog i urbanog enterijera. Na spratu su predstavljeni najkarakterističniji tipovi narodnih nošnji, a uz njih su izloženi i atraktivni primjerci nakita i oružja, većinom izrađivani u poznatim bokokotorskim radionicama. Otvarajući izložbu ministar kulture Aleksandar Bogdanović rekao je da je da se misija savremene muzeologije ogleda i u proširenim formalnim i tehničkim mogućnostima kojima se javnost može upoznati sa porodičnim vrijednostima, ali i vrijednostima šire zajednice i države, očuvanju njene tradicije i borbe za opstanak. Bogdanović je dodao da odjeća i nakit, uz reprezentativne primjerke oružja, uz nezaobilazne stare škrinje, svih tipova i motiva, slikovito govore o bogatstvu različitosti koje karakteriše cio prostor Crne Gore, ali i o zajedničkoj težnji u nastavljanju tradicije harmoničnog suživota različitih kultura. On je kazao da materijalno nasljeđe, o čemu svjedoče izloženi muzejski predmeti, prate bogati autentični sadržaji nematerijalne kulturne baštine, što sve zajedno čini jednu impozantnu zalihu kulturnih vrijednosti prema kojoj se moramo odnositi kao prema nečemu od čega zavisi i naše trajanje u vremenu. "U Narodnom muzeju posebno, jer sve ovo što se čuva pod tim imenom dio je zajedničke kulturne istorije građana Crne Gore, ono što određuje kolektivno pamćenje i pripadnost, i čime se dokazuje identitet", rekao je Bogdanović. On je naveo da ta nit trajanja, kao i bogatstvo muzejskog fonda Etnografskog i Narodnog muzeja u cjelini, obavezu da budućim generacijama budu ostavljeni relevantan dokaz o pokretnim kulturnim dobrima. Direktorica Narodnog muzeja Crne Gore, Anastazija Miranović kazala je da nije slučajno što je otvaranje stalne postavke Etnografskog muzeja upriličeno u prazničnim danima u kojima se slavi Dan državnosti. "Ono što smo danas ne bi bili bez iskre u ognjištu, preslice, struke, gusala i jatagana. Ono što ćemo sjutra biti određuje naš odnos prema materijalnom i nematerijalnom naslijeđu koje u amanet i sjećanje ostavljamo generacijama koje dolaze", kazala je Miranović. Rukovoditeljka Etnografskog muzeja Maja Dragićević Roganović, podsjetila je da ta kulturna institucija baštini izuzetno vrijedan materijal sa područja Crne Gore. "Koji ilustruje bogatstvo materijalne i duhovne kulture naroda koji žive na njenoj teritoriji, kao i vrijedne zbirke koje prikazuju način privređivanja, ishrane, kulture stanovanja, tekstilne radinosti, odijevanja, oružja, muzičkih instrumenata i dr", rekla je Dragićević Roganović. Ona je kazala da stalna postavka Iz etnografskog nasljeđa Crne Gore na sublimiran i sažet način prikazuje sve aspekte tradicionalnog narodnog života u Crnoj Gori. Dragićević Roganović objasnila je da je za potrebe postavke iz bogatog i raznovrsnog fonda koji ima oko 4,5 hiljada predmeta, zbog skučenosti prostora izdvojeno je oko 400. "U koncipiranju ekspozicije nastojali smo da prema materijalu, a u zavisnosti od raspoloživog izložbenog prostora, pružimo što širi i sadržajniji prikaz narodne kulture ovog područja“, rekla je Dragićević –Roganović. (kraj) žug