Kotor, (MINA) - Crna Gora treba da otvori etnografski muzej èiji bi eksponati govorili o identitetu življenja na njenim prostorima, zakljuèeno je na nauènom skupu Narodna nošnja identitet vremena i prostora, održanom danas u Pomorskom muzeju. Ukazano je da po ugledu na Pag, gdje su prošle godine otvorili muzej paške èipke, treba otvoriti muzej dobrotske èipke koja govori o identitetu Boke Kotorske. Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Mileva Vujoševiæ je kazala da nije sluèajno što se ovaj nauèni skup održava u palati Grgurin gdje je sjedište Muzeja, jer je ona najbolji svjedok i svjedoèanstvo èuvara kulturnog nasljeða, magièno polje duhovne i materijalne kulture gdje se vizuelno sažimaju vrijeme i prostor. Pomoænik ministra za kulturu Predrag Malbaša je istakao da kulturu jednog naroda odreðuju jezik, simboli vrijednosti, tipovi saznanja i vjerovanja, norme, obièaji, pravila ponašanja i materijalna kultura. «Kulturni je jedan od identiteta koji nas nesporno odreðuje i umnogome uslovljava naš naèin zivota. Kulturni identitet na prostoru Crne Gore je odrednica izvjesnog osjeæanja pripadnosti kulturnom prostoru omeðenom granicama, kojem se ne moze osporiti autentiènost», rekao je Malbaša. Prema njegovim rijeèima, živopisna ljepota crnogorskih nošnji, njihova raznolikost i kolorit i danas plijene pažnju drugih kultura kao tipièna znamenja izvornih vrijednosti Crne Gore. Etnolog Zorica Mrvaljeviæ je naglasila da na planu crnogorske kulture i identiteta, folklor, pogotovo nošnje, imaju posebno izražen i karakteristièan znaèaj, sa obzirom na istorijske okolnosti u kojima se formirala i razvijala crnogorska zajednica. «Na razmeði istoka i zapada, sa prožimanjem pravoslavlja, katolicizma i islama, sa viševjekovnom borbom protiv stranih osvajaèa, ova zajednica je neminovno morala imati izražene specifiènosti sopstvenog kulturnog života i identiteta, koji æe se najviše manifestovati baš na planu narodnih nošnji i folklora uopšte», kazala je Mrvaljeviæ. (kraj) pen/dmh/isf