Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Vlada u ovoj godini oèekuje napredak u pogledu izdavanja graðevinskih dozvola i izvršenja ugovora, kao i jednostavnijih procedura za plaæanje poreza i registrovanje nepokretnosti, saopštila je generalni direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprijeðenje poslovnog ambijenta, Bojana Boškoviæ. Ona je agenciji Mina-business kazala da æe ova godina donijeti nove reforme, ali da æe i dalje pažnja biti usmjerena na aktuelne probleme i primjedbe privatnog sektora. “Važna refoma koja je u toku odnosi se na postupak izvršenja ugovora, sa ciljem sa se izvršni postupak uèini efikasnijim. Punom implementacijom novog Zakona o izvršenju i obezbjeðenju kroz uspostavljanje instituta javnih izvršitelja, što se oèekuje poèetkom ove godine, doprinijeæe se efikasnijem i uèinkovitijem postupku izvršenja ugovorenih obaveza izmeðu subjekata u Crnoj Gori”, rekla je Boškoviæ. Ona je dodala i da æe u ovoj godini biti znaèajne reforme u smislu kreiranja softverskih rješenja za potpunu on-line registraciju što podrazumijeva da registrovani privredni subjekat dobija povratno rješenje o registraciji elektronskim putem. “Takoðe, za registraciju preduzeæa oèekuju se buduæe mjere Poreske uprave (PU) u cilju omoguæavanja novim privrednim subjektima da registraciju obave u novih osam filijala PU u Crnoj Gori, osim Podgorice gdje je to trenutno jedino moguæe”, objasnila je Boškoviæ. Prema njenim rijeèima, težak korak u narednom periodu biæe i priprema preduslova za ukidanje naknade za komunalno opremanje graðevinskog zemljišta, i u tom smislu eliminisanje jednog od najveæih optereæenja za realizaciju investicija. “Stoga æe implementacija preporuka Analize fiskaliteta na lokalnom nivou biti predmet posebnog interesovanja svih uèesnika u sistemu na državnom i lokalnom nivou”, navela je Boškoviæ. Ona je kazala da se Savjet za unaprijeðenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšiæ, u prošloj godini bio posveæen mnogim oblastima prije svega u dijelu procedura koje obuhvataju indikatori Doing Business izvještaja, ali i strukturnih i regulatornih reformi. „U tom smislu, cijenimo da æe napredak bio osjetan u oblastima koje smo ranije reformisali, ali koje usljed nedovoljno efikasne implementacije novih rješenja, nijesu u praksi dale oèekivane rezultate. Stoga jedan broj reformi nije bio prepoznat u Doing business izvještaju i pored znaèajnog napretka prošle godine“, smatra Boškoviæ. Tu se, kako je navela, prije svega misli na jednostavnije procedure za izdavanje graðevinskih dozvola, shodno izmjeni propisa iz jula prošle godine, kao i skraæenim rokovima za upis nepokretnosti u katastru. „Takoðe, oèekujemo u skorijem i nove odluke lokalnih samouprava o naknadama za komunalno opremanje graðevinskog zemljišta, na koje Vlada daje saglasnost“, saopštila je Boškoviæ. Navedeno smanjenje naknade, kako je dodala, biæe za poslovne objekte u pojedinim lokalnim samoupravama i do 20 odsto od trenutnih iznosa tog fiskaliteta. Boškoviæ je ocijenila i da su važne reforme i u dijelu strukturnih reformi koje je Savjet inicirao, a najznaèanije u dijelu obrazovanja i prevazilaženja problema na tržištu rada u pogledu usklaðivanja ponude i tražnje. U tom dijelu, kako je precizirala, u završnoj fazi izrade je Analiza finansijskih i drugih pretpostavki neophodnih za realizaciju pilot projekta uvoðenja IT tehnologija u osnovno obrazovanje, èija realizacija se može oèekivati naredne godine. „Takoðe uporedna Analiza nastavnog plana osnovnog obrazovanja i vaspitanja u Crnoj Gori, zemljama regiona i zemljama EU ima za cilj poboljšanje nastavnog plana i neki od zakljuèaka su da se razmotri moguænost uvoðenje „preduzetništva“ kao obaveznog predmeta“, kazala je Boškoviæ. Analizom je predloženo da se od prvog razreda izuèava prvi strani jezik kao obavezan predmet, da se revidira postojeæa lista izbornih predmeta i razmotri uvoðenje novih izbornih predmeta koji bi doprinijeli razvoju kljuènih kompetencija kod uèenika. „Te strukturne mjere su veoma važne u smislu modernizacije obrazovnog sistema, kao i nastojanju da se od ranih faza obrazovnog sistema kreiraju bolje spremnosti buduæih uèesnika na tržištu rada“, kazala je Boškoviæ. Ona je saopštila da se prema ocjenama predstavnika privatnog sektora kao i prema nalazima Doing Business izvještaja, u oblastima graðevinskih dozvola, usljed visokih troškova, izvršenja ugovora, usljed dugog trajanja postupka izvršenja i registracie nepokretnosti, usljed visokih troškova za rad notara i dugih rokova u katastru, Crna Gora ima najmanje konkurentskih prednosti. „Procedura graðevinskih dozvola sigurno je oblast koja je u prethodne tri godine imala najveæi broj reformi. Jednošalterski princip je dobar naèin da se izbjegnu administrativne poteškoæe obilaska velikog broja institucija po istom poslu“, dodala je Boškoviæ. Skraæeni rokovi, kako smatra, odraz su veæe efikasnosti administracije u cilju rješavanja zahtjeva stranske. "Ono što preostaje jesu visoki troškovi i u tom dijelu ogranièenje jeste plaæanje naknada za komunalno opremanje graðevinskog zemljišta. Naknada je jedna od najveæih na svijetu, posmatrano u pojedinaènom iznosu po metru kvadratnom, kao i u ukupnom iznosu za jedan prosjeèan poslovni i stambeni objekat", kazala je Boškoviæ. U dijelu izvršenja ugovora, prema njenim rijeèima, oèekivanja su da æe resorno Ministarstvo pravde uspjeti da ostvari ciljeve u pogledu potpunog uvoðenje službe javnih izvršitelja u crnogroski sistem i na taj naèin izvršni postupak uèini jednostavnijim. »Skraæeni rokovi i smanjeni iznosi notarskih naknada, koji su bili predmet ranije pažnje, oèito nijesu bili dovoljni za ostvarivanje pune efikasnosti u registrovanju nepokretnosti u katastru. Stoga æe u toj oblasti morati da se ulože dodatni napori za bolji imidž Crne Gore«, ocijenila je Boškoviæ. Ona je zakljuèila da æe fokus daljih aktivnosti na unaprijeðenju segmenata važnih za obavljanje biznisa u Crnoj Gori biti na digitalizaciji postupaka, u smislu omoguæavanja njihovog elektronskog ispunjavanja, što æe doprinijeti skraæenju vremena i troškova za biznis i graðane, kao i veæu efikasnost u radu državnih organa. (kraj) jlb/bvm