Štutgart, (MINA-BUSINESS) - U njemaèkom sudu u Štutgartu ovog mjeseca poèinje jedan od najvažnijih sudskih sluèajeva za èelnike evropskih kompanija. Radi se o sluèaju malog dionièara DajmlerKrajslera /DaimlerChrysler/ Marka Geltla /Marc Geltl/ koji je podigao tužbu protiv uprave jer je prodao dionice kompanije, a nekoliko dana nakon toga smijenjen je predsjednik uprave Jirgen Šremp /Jürgen Schrempp/. To je dovelo do rasta cijena dionice DajmlerKrajslera za deset odsto. Geltl u tužbi tvrdi da je uprava donijela odluku o smjeni prije nego je prodao dionice, ali je nije objavila. Geltlu se u tužbi pridružilo više od 100 nezadovoljnih i finansijski ošteæenih dionièara koji traže odštetu od DajmlerKrajslera od oko pet miliona EUR. Advokatska kancelarija iz Minhena samo dva mjeseca od ostavke Šrempa u medijima je objavila studiju kojom su objašnjeni uslovi za podizanje tužbe, a u manje od godine su uspjeli da okupe oko 100 investitora koji žele odštetu. Predstavnici Dajmlera su pokušali da uvjere sud na preliminarnom procesu da su objavili informaciju na vrijeme, ali nijesu uspjeli pa ih 20. decembra èeka suðenje, prenose hrvatski mediji. Time je taj sluèaj postao prvi u istoriji njemaèkog pravosuða jer nikada do sada nije grupa dionièara tužila upravu neke kompanije. Meðutim, ranije nije bilo ni zakonske regulative za pokretanje takvih procesa pred sudom pa su ošteæeni dionièari uglavnom podizali tužbe pred amerièkim sudovima. Tako danas traju sudski procesi protiv Dajmlera, Dojèe telekom /Deutsche Telekom/ i EADS-a. Najzanimljiviji je sluèaj DT-a protiv kojeg je podignuto èak 15 hiljada graðanskih tužbi investitora koji tvrde da ih je uprava prevarila prilikom prvog kotiranja na berzu 1999. i 2000. godine, tvrdeæi da su èelnici namjerno precijenili vrijednost nekretnina u vlasništvu DT-a, što je dovelo do pada vrijednosti dionica. Zbog sluèaja Telekoma promijenjen je zakon u Njemaèkoj, kojem su dali retroaktivnu snagu da bi oslobodili sudove brojnih pojedinaènih tužbi. Prema novom zakonu njemaèki ulagaèi moraju podiæi posebnu tužbu koja zatim ulazi u zajednièku tužbu svih podnosioca na isti sluèaj. U Sjedinjenim Državama pravosudni proces priznaje pojedinaènu tužbu u ime više ošteæenika, ali ako ih je više od deset, sudija može uzeti jedinstveni model tužioca, a presuda jednom odnosi se na sve. Koektivne tužbe nisu novína u evropskoj sudskoj praksi. Tako je, na primjer, u Francuskoj moguæe da nevladine organizacije podnose tužbu protiv kompanija koje vještaèki drže visoke cijene proizvodima, ali svega je nekoliko takvih tužbi podignuto do danas. I Španija ima slièan zakon, ali nikada nije upotrijebljen u praksi. Holandija je usvojil isti zakon pa se na tamošnjim sudovima vode procesi protiv Dexia banke i financijske institucije ABN AMRO. (kraj) bvm