Podgorica, (MINA) – Odluku o dodjeljivanju statusa bezbjedne države treba donijeti pažljivo jer bi generalizacija mogla biti nepravedna prema odreðenim grupama i pojedincima, poruèio je menažer podgorièkog LGBTIQ Socijalnog Centra, Mirsad Fejziæ. On je naveo da je vizija djelovanja svih LGBT grupa u Crnoj Gori da država postane stabilno demokratsko društvo sa prihvaæenom, vidljivom i zaštiæenom LGBT zajednicom. Prema rijeèima Fejziæa, struktrure LGBT zajednice pažljivo prate sve što se dogaða u vezi sa migracijom stanovništva i traženjem azila. “Svjesni smo da meðu tražiocima azila ima brojnih sluèajeva koji ne samo što su neosnovani veæ i predstavljaju zloupotrebu”, kazao je on. LGBT zajednici je, kako je dodao, poznato i da ima dosta graðana, njih oko 200, koji su razmišljali ili još uvjek razmišljaju da zatraže azil zbog ugrožene bezbjednosti po osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta. “Iskreno žalimo što te osobe, prije tog èina, nisu pružile, vidljivi doprinos borbi za ravnopravnost LGBT zajednice u Crnoj Gori. Žao nam je ako tako zloupotrebljavaju senzibilitet stranih vlada za ugrožene u Crnoj Gori i na Balkanu”, poruèio je Fejziæ. On je naglasio da je pitanje ekonomskog azila složeno. “Zbog loše ekonomije, vjerujemo da bi traženju azila posegnulo 90 odsto stanovništva svih zemalja regiona”. Pitanje politièkog azila je, kako je objasnio Fejziæ, složeno. On je poruèio da bi oni koji donose odluke trebalo da budu pažljivi kada neku državu proglašavju državom bezbjednog porijekla. “Bez namjere da se miješamo na bilo koji naèin u poslove koji su u nadležnosti institucija zemalja u regionu i zemalja Evropske unije (EU) u vezi dobijanja statusa zemlje bezbjednog porijekla, želimo iskazati naš stav koji je iskljuèivo zasnovan na praksi poštovanja ljudskih prava”, naveo je Fejziæ. On je apelovao na donosioce te doluke da vode raèuna o istinski ugroženim zajednicama. “Apelujemo da se prije donošenja takve odluke uzmu u obzir istinski ugrožene zajednice i pojedinci koji se bore za politièke slobode i društevne promjene i suoèavaju se s brutalnom marginalizacijom, diskriminacijom i nasiljem u svakodnevnom životu. Jedna generalizovana odluka mogla bi biti nepravedna po njih”, zakljuèio je Fejziæ. (kraj) sel