Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pad vrijednosti eura odraziæe se relativno brzo i na crnogorsku malu i otvorenu ekonomiju i, kako smatraju analitièari, može se oèekivati da skoèe cijene uvoznih prehrambenih proizvoda iz zemalja regiona koje imaju drugu valutu. Ekonomski analitièar i dugogodišnji bankar i privrednik, Mihailo Banjeviæ, naveo je da æe koristi imati proizvoðaèi aluminijuma i èelika, pomorska privreda, a kamate bi mogle pasti. „Realno je oèekivati da æe koristi od slabljenja eura u odnosu na dolar imati kompanije koje imaju berzansku robu – aluminijum i èelik, ali i pomorska privreda. Ubrizgavanje velike kolièine eura u sistem EU imaæe uticaja i na smanjenje kamatnih stopa u Crnoj Gori (bez obzira na rizik), zbog vlasnièkih odnosa u bankarskom sistemu naše države, odnosno plasmana depozita“, rekao je Banjeviæ Pobjedi. Pad evropske valute može imati i negativnih efekata, pošto je uvoz petorostruko veæi od izvoza. „Biæe negativnog uticaja na cijene prehrambenih proizvoda – uvoz iz zemalja regiona koje imaju druge valute (ako i one naglo ne oslabe). To æe u uslovima stagnacije ili pada cijena u turizmu zbog #ruske apstinencije#, izazvati odreðene probleme u ovoj najznaèajnijoj privrednoj grani“, smatra Banjeviæ. On objašnjava da su negativni efekti dolarskih kredita za izgradnju auto-puta malog obima, jer traje grejs period, kad se plaæa samo kamata. Banjeviæ podsjeæa da je ogranièen uticaj Crne Gore na ove procese. „Mjerama ekonomske politike treba olakšavati poziciju kompanija koje æe ozbiljno osjetiti negativne efekte. Proizvodi nekih privrednih grana, kao što je poljoprivreda, biæe konkurentniji za treæa tržišta, ali taj izvoz nije veæeg obima. Treba istrajati na donošenju povoljnih pretpostavki za zapadne investitore, u uslovima veæe ponude novca u zemljama EU“, poruèio je Banjeviæ. Ekonomski analitièar Vasilije Kostiæ smatra da za Crnu Goru nije dobro što pada euro. „Pad eura nije dobar zato što smo uvozno zavisna ekonomija, pa pad eura poskupljuje uvoz i vrši pritisak na rast cijena uvoznih proizvoda i usluga. To dodatno vrši pritisak na domaæu potrošnju – èini je skupljom, a time i pritisak na standard graðana raste“, kaže Kostiæ dodajuæi da je to prvi efekat. Prema njegovim rijeèima, drugi negativni aspekt dolazi preko zaduživanja. „Mehanizam uticaja je isti – smanjenje kupovne vrijednosti pozajmljenih iznosa potencira eventualno novo zaduživanje u smislu nadoknaðivanja devalviranog iznosa“, objasnio je Kostiæ i dodao da u kratkom roku nije realno oèekivati oporavak eura. U prilog tome, kako je kazao, ide èinjenica da evropska ekonomija nije u zadovoljavajuæem stanju – otuda i pad eura, a i slabi su izgledi da se nešto brzo promijeni. „Dodatno, niska vrijednost eura æe u buduænosti biti potencirana upumpavanjem u monetarne kanale znaèajnog iznosa od Evropske centralne banke, koja tu mjeru donosi kako bi podstakla posustalu ekonomiju i kao posljedicu toga podigla vrijednost eura, a nije iskljuèena moguænost da ta mjera dodatno depresira euro. Monetarnim mjerama ovakvog tipa potrebno je vrijeme da djeluju na realnu sferu i da daju željeni rezultat“, rekao je Kostiæ. U meðuvremenu stvari, kako smatra, idu u smjeru koji nije poželjan, a dodatno loša okolnost, koja ne ide u prilog euru, jeste, neizvjesnost u pregovorima sa Grèkom kao i nastavak krize u Ukrajini. „Ukoliko bi se, nekim èudnim slijedom dogaðaja, dogodilo suprotno onda bi to jedino moglo doæi iz špekulativne sfere“, smatra Kostiæ. (kraj) bvm