Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska Direkcija za robne rezerve je prošle godine ostvarila dobit od 25 hiljada EUR, oko 40 odsto manje nego prethodne, prije svega zbog pasiviziranja djelatnosti u skladu sa planiranim ovogodišnjim ukidanjem, saopštio je danas direktor Miro Bleèiæ. On je podsjetio da je Direkcija od 1997. godine, kada je imala oko 107 hiljada EUR dobiti, stalno bilježila pozitivne poslovne rezultate. »Ostvareni ostatak dohotka oscilirao je iz godine u godinu pod uticajem rada Direkcije i mjera Vlade u cilju zaštite standarda stanovništva, kao i podsticajnih mjera realizovanih u privredi neposrednim angažovanjem«, rekao je Bleèiæ agenciji Mina-business. On je naglasio da je Direkcija od 1997. godine, kada nije imala osnovnih sredstava, pribavila znaèajna materijalna dobra, prije svega zatvoreni skladišni i poslovni prostor od oko 15 hiljada kvadratnih metara i kapacitete za èuvanje 20 hiljada tona žita. Ministar ekonomije Darko Uskokoviæ je prošle sedmice najavio da æe Direkcija ove godine biti ukinuta, jer je skupa u stabilnim prilikama u Crnoj Gori i okruženju. Naftu i njene derivate æe ubuduæe, umjesto Direkcije, skladištiti i obnavljati kotorski Jugopetrol, brašno novi spuški Mlin, a lijekove Montefarm, dok æe robe u vanrednim prilikama obezbjeðivati Regulaciono tijelo sa nadležnostima definisanim zakonom o interventnim nabavkama. Bleèiæ nije želio da komentariše odluku Vlade o ukidanju Direkcije, ali je ocijenio da sve sistemske promjene u Crnoj Gori nameæu potrebu za iznalaženjem organizacije sistema državnih rezervi, koja æe »realnije oslikavati vrijeme, prostor i potrebe u kojem živimo«. On je dodao da se pojam racionalnog mora relativizirati. »Za oèekivati je da je ministar Uskokoviæ polazio od tih predstavki, što se po prirodi stvari može imputirati bilo kojem privrednom subjektu, polazeæi od èinjenice da ništa nije toliko dobro da sjutra ne može biti bolje. Takav pristup mora biti pokretaèka snaga razvoja pravih subjekata i društva u cjelini«, smatra Bleèiæ. Iako je kazao da su Crnoj Gori potrebna nova rješenja organizacije i rada državnih rezervi, on je naglasio da je Direkcija, naroèito u prethodnih pet godina, imala znaèajnu ulogu u klasiènom lagerovanju i obnavljanju zaliha poljoprivredno-prehrambene robe, energenata, lijekova i sredstava za higijenu. »Tako se na tržištu Republike nijesu mogle eksponirati nestašice te robe ili njihovo znaèajnije cjenovno kolebanje. To je bio period duboke recesije, blokada, ratnih zbivanja, politièkih previranja i prijetnji sa izrazitim socijalnim nabojem«, rekao je Bleèiæ. Direkcija je, podsjetio je on, od 1997. godine podržavala preduzeæa u Crnoj Gori i plasirala im proizvode za 20 miliona EUR. »Direkcija je znaèajna finansijska sredstva angažovala prema zakljuècima Vlade, kao mjere podrške privrednim subjektima, u cilju oèuvanja njihove supstance i plasmana proizvoda. Èitav petogodišnji period Direkcija je stvarala uslove za nesmetan rad mlinsko-preraðivaèkih kapaciteta u Crnoj Gori«, kazao je Bleèiæ. Prema njegovim rijeèima, meðu njima su spuški Žitopromet, Abonos i mlin »Muharem Asoviæ« iz Nikšiæa, podgorièka pekara Inpek, nikšiæka »Vojo Mijuškoviæ«, cetinjski Primat, Žitko iz Budve, Daž iz Bijele i ulcinjski Kodre. Na listi preduzeæa kojima je Direkcija pomagala su i cetinjski Obod, pljevaljske Crnagorašume i »Velimir Jakiæ«, Elektroprivreda Crne Gore, Brodogradilište Bijela, Primorka Bar, Solana »Bajo Sekuliæ«, Ribarstvo iz Rijeke Crnojeviæa, podgorièka i nikšiæka Mljekara, nikšiæke Veleprodaja, Agroprodukt i Željezara, »Bajo Pivljanin« iz Plužina, Ski Centar Durmitor i bjelopoljska Bjelasica. »Direkcija je, prema ocjeni Vlade, uspješno obavljala i snabdijevaèku, a u neku ruku i sanacionu funkciju raspoloživog privrednog potencijala u petogodišnjem periodu. Da tih aktivnosti nije bilo, tržište Republike moglo je poprimiti haotiène karakteristike, a privredni subjekti, globalno posmatrano, ako bi i opstali, bili bi u znatno nepovoljnijoj poziciji«, tvrdi Bleèiæ. Realnost i privredni potencijal u Crnoj Gori, ocijenio je on, ne upuæuju na zakljuèak da nema potrebe za postojanjem državnih rezervi u klasiènom obliku. »Istina, rezerve su u svakom obliku i obimu, izdatak za onoga ko ih organizuje, odnosno formira ili drži. Meðutim, potreba prilagoðavanja rezervi prostoru i vremenu, teorija i praktièna iskustva, daju nam za pravo da se one mogu koristiti i kao podsticajni instrument ekonomske politike u privrednom razvoju«, rekao je Bleèiæ. On je saopštio da je vrijednost državnih rezervi Slovenije, koje je ocijenio ekvivalentom potrebnog i racionalnog, približno jednaka budžetskim prihodima Crne Gore. »Slièan tretman imamo i kod ostalih Republika bivše SFRJ, pri èemu Robne rezerve Srbije u znatnoj mjeri imaju funkciju podsticajnog i egalizacionog fonda, èime aktivno doprinose unapreðivanju i okrupnjavanju, prije svega, poljoprivredne proizvodnje. Slièna je funkcija i Federalnih državnih rezervi Sjedinjenih Amerièkih Država«, pojasnio je Bleèiæ. (kraj) dmc/anf