Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crnogorska privreda raspolaže sa sve manje novca, a to æe se odraziti i na zdravlje bankarskog sektora, ocijenio je danas generalni direktor Euromarket banke Branimir Pajkoviæ. On je podsjetio da banke odražavaju stanje privrede i rezultate Vladinih ekonomskih mjera. "Pošto opšta likvidnost pada tokom èitave godine, bez obzira na pozitivnu oscilaciju izazvanu turistièkom sezonom, zakljuèak je da privreda raspolaže sa sve manje novca. To æe se u jednom trenutku reperkutovati i na bankarski sektor, koji na duži rok ne može ostati zdrav, ako je prinuðen da posluje sa privredom u problemima", kazao je Pajkoviæ agenciji Mina-business. On smatra da su crnogorskom reformom bankarskog sistema uspostavljeni osnovni principi rada banaka, kao i kriterijumi za njegovo odobravanje i mjerenje performansi, a uloga Centralne banke jasno precizirana. "U normativnom regulisanju bankarskog sektora postignuto je zaista mnogo. Bankarski sektor u Crnoj Gori je ureðen tako da uliva odreðenu sigurnost èak i graðanima koji sve više štede. Ta štednja nije velika, naprotiv, ali pokazatelji govore da se stalno poveæava", ocijenio je Pajkoviæ. On je dodao da su banke poèele više voditi raèuna o kreditnom riziku i klasifikaciji dužnika, kao i izdvajanju rezervi za potencijalne kreditne gubitke. "Meðutim, problem se može pojaviti kad vas okolnosti natjeraju da poènete relativizovati pravila i principe poslovanja, a nama je to uvijek bilo svojstveno. Tada se ruši sve što je prethodno postignuto, a šteta koja nastaje, po pravilu, je višestruko veæa od kratkoroènih »dobitaka«, zbog kojih ste odstupili od primjene važeæih propisa ili kriterijuma", rekao je Pajkoviæ. Prema njegovim rijeèima, osnovni problem Crne Gore je slaba primjena pravnih akata, nezavisno od njihove snage i hijerarhije. Euromarket banka æe, smatra on, ove godine poslovati u nešto drugaèijim uslovima u odnosu na prošlu, zbog dva razloga. Pajkoviæ kao prvi navodi to što su se na tržištu veæ pojavile dvije nove banke èiji su akcionari moæne finansijske organizacije, Montenegrobanka koju je kupila slovenaèka grupa Nove ljubljanske banke, i budvanska Komercijalna, afilijacija istoimene najveæe srpske banke, podsjeæajuæi da je za ovu godinu planirana i prodaja državnog veæinskog dijela vlasništva u Podgorièkoj banci. "Drugi razlog je što se opšta privredna situacija u Crnoj Gori dalje pogoršava. Gledano prije svega iz ugla moguæeg rasta nelikvidnosti, u ovoj godini æemo biti posebno obazrivi kad je u pitanju kreditni rizik i neurednost u otplatama veæ povuèenih kredita, kako privrede tako i graðana", najavljuje on. Zbog toga i "sve oštrije" konkurencije na tržištu bankarskih usluga, Euromarket banka æe se ove godine prilagoditi novonastalim okolnostima i selektivno smanjiti cijene svojih usluga, i to u platnom prometu sa inostranstvom i poslovima sa stanovništvom u prosjeku za èetvrtinu, u kratkoroènim poslovima sa privredom od 12 do 15 odsto, a malim i srednjim preduzeæima od 17 do 20 odsto. "S tim na umu, neposredni ciljevi Banke u ovoj godini su poveæanje depozita, broja deponenata, ukupnih plasmana i platnog prometa u zemlji i inostranstvu uz uvoðenje novih proizvoda i oèuvanje kvaliteta portfelja, kratkoroèno i srednjeroèno kreditiranje stanovništva i privrede iz sopstvenih izvora i kreditnih linija Evropskog fonda za Crnu Goru i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i poèetak izdavanja Viza /Visa/ kartica", najavljuje Pajkoviæ. Uz to, zadaci Banke biæe i decentralizacija kreditnih aktivnosti, odnosno ovlašæenje poslovnim jedinicama da do utvrðenog limita odobravaju kredite graðanima i privredi, unaprijeðenje rada u sferi likvidnosti i disponibiliteta, dalja struèna obuka kadrova, implementacija novog softvera za poveæanje efikasnosti poslovanja i obezbjeðenje kvalitetnog informacionog sistema, razvoj elektronskog bankarstva i neto profit od devet odsto. Prošle godine, Banka je u kratkoroènom i srednjeroènom kreditiranju privrede ostvarila plan i poveæala efikasnost pri odobravanju kredita, kao i prihode na osnovu kamata i naknada, zadržavajuæi visoki kvalitet kreditnog portfelja. Poèetkom septembra poèela je primjena kreditne linije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), uz pomoæ konsultanata Irske banke /Bank of Ireland/, prije svega, definisanjem kreditnih procedura i obuka zaposlenih za rad na tim poslovima. Znaèajna novost u tom segmentu poslovanja bila je i poèetak plasmana srednjeroènih kredita iz sopstvenog potencijala, oko 650 hiljada EUR na rok do tri godine. U poslovima sa stanovništvom planirani obim kredita premašen je za deset odsto, a ostvarena petina prihoda više od plana. Posebna pažnja je bila posveæena praæenju i održavanju kratkoroène i srednjeroène likvidnosti banke, koja je bila relativno visoka. Višak novca banka je plasirala u likvidne instrumente, prije svega državne zapise i kratkoroène depozite kod banaka u inostranstvu. Od juna Banka je povezana u meðunarodnu mrežu platnog prometa SWIFT, èim je poveæana produktivnost, efikasnost i preciznost u platnom prometu sa inostranstvom. U velikoj mjeri, zahvaljujuæi toj èinjenici, obim platnog prometa je do novembra poveæan za više od treæine u odnosu na prethodnu godinu, naplaæeno je 15 odsto više naknada, a troškovi stranih banaka su smanjeni za petinu, koliko su premašeni i ambiciozni planovi prihoda od tog posla. Prošle godine su od CBCG preuzimani i poslovi unutrašnjeg platnog prometa, a zbog dvostrukog tarifiranja prometa do septembra ona Euromarket banci duguje oko 80 hiljada EUR. (kraj) anf/del