Podgorica, (MINA) - Turski pisac i nobelovac Orhan Pamuk kazao je da je potpuno posvećen pisanju i da je to za njega stil života, ističući da se nada da će se njegova država uskoro vratiti razvoju liberalnog društva i dobrih odnosa sa zapadnim zemljama. Pamuk, koji će večeras u tržnom centru Mall of Montenegro svečano otvoriti Deseti zimski salon knjige „Booka 2017“ je, na konferenciji za novinare, kazao da je presrećan što je došao u Crnu Goru, gdje je, kako je dodao, popularnost njegovih knjiga velika. “Kada se gleda odnos čitanosti knjiga i broja stanovnika, ispada da sam ja najpopularniji svjetski pisac u Crnoj Gori, a to se dokazuje i činjenicom da mi je do sada objavljeno šest romana, a sedma knjiga će uskoro biti objavljena. Zaista se zahvaljujem svom izdavaču na tome velikom uspjehu”, poručio je Pamuk. On je kazao da prozu piše već 40 godina i da je to za njega stil života. “Nije to situacija u kojoj ja pišem, a onda imam i neki drugi poslovni život. Moje pisanje je moj život i potpuno sam tome posvećen. Život i pisanje su meni jedno”, istakao je Pamuk. Razlog zbog kojega je u Crnoj Gori je, kako je kazao, i objavljivanje romana “Crvenokosa”, koji za osnov ima dvije ideje. “Moja nova knjiga je neka vrsta književnog poređenja dvije velike, ključne, temeljne priče. Jedna je Sofoklov kralj Edip, a druga je Firdusijev Rustem i Suhrab. Govorimo o dva velika mita, jedan koji predstavlja evropsku civilizaciju i zapadnu civilizaciju i drugi koji predstavlja nešto što mogu nazvati mojom, islamskom civilizacijom”, pojasnio je Pamuk. On je dodao da se roman “Crvenokosa”, takođe temelji na onome što je 1988. godine čuo od kopača bunara, koji je, kako je pojasnio, sa učenikom kopao bunar na placu pored njegovoga. “Roman je realna priča o traženju i nalaženju vode u pustoj zemlji, ali i priča o odnosu jedne očinske figure prema učeniku, koga pokušava da disciplinuje. Taj stari majstor, kopač bunara mi je ispričao priču koja se nalazi u ovoj knjizi. Ta priča se zadržala u meni sljedećih 25 godina i onda sam donio odluku da bih mogao da napišem roman, što sam i uradio prije tri godine", objasnio je Pamuk. On smatra da je “presrećan romanospisac”, zbog toga što je doživio da se njegove knjige objave i prevedu na 62 jezika i zbog toga što, kako je rekao putuje svijetom i obilazi knjižare “kao što je vaša i družim se sa ljudima kao što ste vi. “Jedina stvar koja me čini nesrećnim je politička situacija u mojoj zemlji, ali siguran sam da će se jednoga dana i to riješiti”, rekao je Pamuk. Upitan da prokomentariše kako na umjetničko stvaralaštvo utiče to što je Turska autoritarna država, on je podsjetio da je u julu prošle godine izvršen pokušaj vojnog udara u kome je 250-oro ljudi “brutalno” ubijeno, nakon čega je, kako je pojasnio, Vlada podigla optužnice protiv počinilaca toga čina. “Međutim, to čišćenje i podizanje optužnica obuhvatilo je i ljude koji nisu bili povezani sa pokušajem vojnog udara i koji su samo pokušali da kritikuju Vladu kako se odnijela prema vojnom udaru. Dakle, 150 hiljada ljudi je ostalo bez posla, 55 hiljada ljudi je poslato u zatvor, a više od 190 pisaca, novinara je zatvoreno”, naveo je Pamuk. On je poručio da se nada da će se Turska uskoro vratiti liberalnoj evropskoj demokratiji, mada, kako je kazao, izgledi u tom smislu nisu povoljni. Odgovarajući na pitanje novinara o predlozima u vezi sa Jerusalimom, Pamuk je kazao da Tramp uživa u uništavanju liberalnih i egelitarnih ideja mira i “onoga čemu svijet teži”. “Međutim ne treba da nas na pogrešan puta navede ono što on radi, jer on pokušava da uništi dobre i mirotvorne stvari i u tome zaista uživa. Međutim, američka demokratija je snažna i američke institucije mu se opiru, a opire mu se i Evropa”, smatra Pamuk. On je kazao da ne treba dozvoliti da dođe do dalje eskalacije tenzija između islamskog i zapadnog svijeta, koji, kako je rekao, treba da grade mirotvoran odnos, “a ja sam uvijek nekako u sredini i uvijek me taj sukob ta dva svijeta brine”. “što se mene lično tiče, smatram da je budućnost Turske na Zapadu i u razvoju liberalnog društva i dobrih odnosa sa zapadnim zemljama”, rekao je Pamuk. Novinare je zanimalo i kako bi objasnio svoj književni plamen i odakle on dolazi. “Postoje brojni razlozi zašto pišem. Jedan od najbližih razloga ili objašnjenja zašto postoji taj plamen je neka vrsta bijesa, energije. Sam taj plamen i pisanje je neko nastojanje da se objasni odakle potiče taj plamen, šta je razlog njemu, šta je razlog toj ljutnji i tom bijesu i možda je to i ta želja da pišem o svijetu u kojem živim i radim i da ga razumijem”, odgovorio je Pamuk. On je kazao da je roman, kao literarna forma potpuno osvojio svijet i postao globalna pojava i fenomen, koji je potisnuo i ugušio druge književne forme. “Danas svi pišu romane. To je globalna forma koju su svi prihvatili i svi žele da pišu romane. To jeste evropska forma, koja sada pripada svima”, pojasnio je Pamuk. On je rekao da je identitet važan i ta riječ, kako je pojasnio, obično podrazumijeva sopstvenu kulturu, istoriju, jezik, književnost, “sav taj jedan teret prošlosti koji dolazi sa upotrebom te riječi”. “Tu spade vjera i religija i to je ogroman teret prošlosti koji nas pritiska. Jednim dijelom mi zadržavamo ono što smo naslijedili od prošlosti, što je dio našeg identiteta. Ali mi želimo i da izmislimo nove stvari, da ih probamo. Ja poštujem prošlost, ali sam i slobodno biće i želim da sagledam nove puteve, načine i da kroz njih sagledam tu prošlost”, objasnio je Pamuk. Direktor izdavačke kuće Nova knjiga, Predrag Uljarević, kazao je da mu je veoma drago što je jedan od najvećih svjetskih pisaca današnjice došao u Crnu Goru. “Po opštem mišljenju, Pamuk je neke svoje najbolje knjige napisao poslije dobijanja Nobelove nagrade. Tako da mislimo da je i to jedinstven primjer, kada su u pitanju dobitnici Nobelove nagrade za književnost”, ocijenio je Uljarević. Pamuku će biti uručena međunarodna književna nagrada Književni plamen, koju su 2015. godine osnovali nobelovac Mario Vargas Ljosa i Izdavačka kuća Nova knjiga. Deseti Zimski salon knjige trajaće do 31.decembra, a knjige brojnih izdavača iz Crne Gore i regiona prodavaće se po povoljnim cijenama, uz popuste do 50 odsto. (kraj) žug/isf