Parcela ošteæena prilikom izgradnje puta
- Parcela ošteæena prilikom izgradnje puta
- Post By urednik
- 12:19, 27 oktobar, 2012

Podgorica, Žabljak, (MINA-BUSINESS) – Jelenka Seratliæ sa Žabljaka optužila je preduzeæe Bemaks /Beamax/ da, po nalogu Direkcije za saobraæaj, ne želi da izvrši sudsku presudu i njenu parcelu, ošteæenu prilikom izgradnje puta prema Risnu, vrati u prethodno stanje, što u podgorièkoj kompaniji demantuju.
Seratliæ tvrdi da su joj, prilikom izgradnje puta Risan-Žabljak, ošteæene livada i šuma i zatrpana dva izvora.
»Izvoðaè radova Bemaks mi je upropastio cijelu parcelu, površine tri hiljade metara kvadratnih, i dva izvora, 50 metara od kuæe. Sve je pod pijeskom. Kuæa mi je kao na Golom otoku, odvojena putem, žalosno je kako je izolovana«, rekla je Seratliæ agenciji Mina-business.
Ona je dodala da joj je nešto štete nadoknaðeno, ali sudska presuda da se zemljište vrati u prvobitno stanje nije izvršena.
»Ništa nije uraðeno. Kad sam tražila odštetu, dolazilo je pet vještaka koji su utvrdili da je zemlja pod pijeskom«, navela je Seratliæ, profesor iz Novog Sada koja na Žabljaku boravi od aprila do kraja novembra.
Poseban joj je problem, kako je dodala, voda, jer mora da plaæa donošenje vode s obzirom na to da su njeni izvori zatrpani, a spor traje veæ pet godina.
Iz Bemaksa, meðutim, tvrde da su postupili po odlukama suda, uklonili nasuti materijal i priveli namjeni sporno zemljište.
Oni podsjeæaju da je parnièni postupak u tom sluèaju pokrenut kod Osnovnog suda u Žabljaku u februaru 2009. godine, po tužbi Seratliæ protiv Direkcije za saobraæaj i Bemaksa zbog naknade štete poèinjene izgradnjom magistralnog puta Risan-Žabljak. Postupak je okonèan u maju 2009. godine sudskim poravnanjem.
Sudskim poravnanjem Bemaks je obavezan da sa parcele ukloni nasuti zemljani materijal koji se nalazi sa desne i lijeve strane magistralnog puta Risan-Žabljak, na navedenoj parceli, dionica Motièki Gaj, tako da zemljište vrati u prvobitno stanje i da ga privede prvobitnoj namjeni- livadi najkasnije do 15. avgusta 2009. godine. Takoðe, Bemaks je imao obavezu da za naknadu štete zbog izgubljenog prinosa i ošteæenja stabala jele isplati 500 EUR i za parniène troškove 200 EUR u roku od 15 dana od zakljuèenja poravnanja.
»Postupajuæi po sudskom poravnanju, Bemaks je tužiocima 16. juna 2009. godine, na ime naknade štete i parniènih troškova, uplatio iznos od 700 EUR i u roku uklonio nasuti materijal sa zemljišta i vratio u prvobitno stanje«, kazali su iz kompanije.
Seratliæ u septembru 2009. godine podnosi Osnovnom sudu predlog za izdavanje privremene mjere, protiv Direkcije za saobraæaj i Bemaksa, zbog zaštite imovine koja bi nastala protivpravnim zauzeæem zemljišta i ugrožavanjem kuæe, obustavom radova na proboju puta Risan-Žabljak.
Zakazano roèište, kako su naveli iz Bemaksa, nije održano jer je Seratliæ, podneskom od 11.septembra 2009. godine povukla predlog za izdavanje privremene mjere u kojem navodi da je njenom zahtjevu udovoljeno, pa je sud van roèišta donio Rješenje da je predlog za izdavanje privremene mjere povuèen.
Seratliæ je 19. avgusta 2009. podnijela Osnovnom sudu u Žabljaku predlog za dozvolu izvršenja, kojim traži sprovoðenje sudskog poravnanja od 29. maja te godine, odnosno uklanjanje nasutog zemljanog materijala. Na osnovu toga je Osnovni sud u Žabljaku donio Rješenje kojim je odluèeno da je izvršenje sudskog poravnanja sprovedeno u cjelini.
Na to se Seratliæ, koja tvrdi da ništa nije uraðeno, žalila Višem sudu u Bijelom Polju koji je u novembru 2010. godine, odbija kao neosnovanu. Protiv ovog Rješenja Višeg suda u Bijelom Polju, Seratliæ je izjavila reviziju Vrhovnom sudu Crne Gore, koja je Rješenjem revizija odbacuje kao nedozvoljena.
Kod Osnovnog suda u Žabljaku Seratliæ ponovo pokreæe parnièni postupak, 22. juna prošle godine.
Prvostepeni postupak je okonèan presudom 12. oktobra ove godine, kojom je djelimièno usvojen tužbeni zahtjev, a odbijen je tužbeni zahtjev kojim je traženo da se ukloni zatrpani materijal i da se sporno zemljište dovede u prvobitno stanje.
Na navedenu prvostepenu presudu tuženi su podnijeli žalbu Višem sudu u Bijelom Polju.
(kraj) bvm/dmv