Pariz, (MINA-BUSINESS) – Pariski klub najbogatijih zemalja-kreditora obilježava 50. godišnjicu postojanja, suoèen sa velikim promjenama jer se nekadašnje zemlje povjerioci preobražavaju u pridošlice u grupi bogatih. Pariski klub je osnovan 1956. godine na sastanku 19 zemalja povjerioca Argentine, a za 50 godina postojanja sklopio je oko 400 kreditnih aranžmana ukupne vrijednosti od oko 500 milijardi USD, prenose hrvatski mediji. Èlanice kluba su, osim Australije koja je iz južne hemisfere, uglavnom iz sjeverne, kao Austrija, Belgija, Kanada, Danska, Španija, Finska, Irska, Italija, Norveška, Holandija, Velika Britanija, Rusija i Švedska. One se danas suoèavaju sa novim izazovima, kao što je jaèanje uticaja zemalja u razvoju i trend otpisa dugova najsiromašnijim. Umjesto da traže zajam od Pariskog kluba, sve veæi broj zemalja okreæe se novim ekonomskim silama poput Brazila i Kine, koje su spremne da im otvore svoje novèanike. Sa druge strane, nove bogate zemlje otplaæuju dugove. Takav primjer su Alžir i Rusija koje su zahvaljujuæi rastu cijena nafte nedavno, prije roka, otplatili dio duga Pariskom klubu, lišavajuæi kreditore kamata. Novi period otvorio je pitanja o svrsi postojanja kluba, smatra istraživaè Centra za studije o buduænosti i meðunarodne informacije (CEPII), Žerom Zgard /Jerome Sgard/. On je kazao da kreditori iz Pariskog kluba gube dio po dio podruèja djelovanja, s obzirom da krize više nijesu tako brojne i da je manji broj zaduženih zemalja. ”Kada shvatite da možete biti ukinuti, potrudite se da budete korisni”, rekao je aktualni predsjednik Pariskog kluba Havijer Moska /Xavier Mosca/, koji tvrdi da još nije završena njegova misija partnera Svjetske banke i Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i žiranta transparentnosti i poštenog tretmana kada su u pitanju dugovi. (kraj) nar/kmh