Podgorica, (MINA) – Skupština mora imati moæ da kontroliše ostale grane vlasti u ukupnom odnosu meðusobnih ravnoteža i kontrola, ocijenio je danas predsjednik parlamenta, Ranko Krivokapiæ, na otvaranju okruglog stola o konfliktu interesa. On je rekao da poslanici, uz sve razlike koje pokazuju u parlamentu, dijele osnovne vrijednosti i imaju jasan konsenzus o poboljšanju u oblasti koflikta interesa. Krivokapiæ smatra da ne postoji materijalna odredba koja može nadoknaditi slabost i nemoralnost liènosti, ali je ocijenio da treba obezbijediti da poslanici imaju pristojne uslove za obavljanje svog posla i dobru logistièku podršku. “I da æemo kroz regulisanje položaja parlamentaraca osvojiti njihovu veæu nezavisnot u odnosu na ostale uticaje, da bi do kraja odgovorno vršili svoju dužnost”, kazao je Krivokapiæ. Prema njegovim rijeèima, nije lako pronaæi pravu mjeru izmeðu kontrole i ravnoteže tri grane vlasti. Na sreæu, kako je pojasnio Krivokapiæ, dobijamo i druge elemente koji utièu na te tri grane vlasti, prvenstveno u civilnom sektoru i slobodnoj javnosti, èija je uloga u tom procesu nezamjenljiva. “Znaèajno je da nevladin (NVO) sektor obavi poslove Šerlok Holmsa, ali u društvu 21. vijeka je prioritetnija obaveza institucija. NVO sektor je tu da pomogne, ne da bude nosilac tih aktivnosti, ali je u meðuvremenu svaka pomoæ korisna”, naveo je on. Krivokapiæ je rekao da je Skupština konflikt interesa ustanovila kao jednu od kljuènih tema u svom radu zbog želje da ide korak naprijed i da “dostigne nivo koji bi uveo nespornost u polazna ponašanja poslanika”. To je, kaže on, dio našeg politièkog sazrijevanja i narastanja demokratije u Crnoj Gori do evropskih standarda. "Zajednièki cilj je primjerena kontrola svih oblika vlasti i javnih funkcionera u ostvarivanju svojih dužnosti, na naèin koji diže kulturološki i moralni kredibilitet društva”, smatra predsjednik parlamenta. Prema njegovim rijeèima, jedino sporno pitanje koje je do sada u tom kontekstu postojalo u parlamentu je uèešæe poslanika u organima preduzeæa koja su u državnom vlasništvu. To pitanje æe, kako je dodao, konsenzusom parlamentaraca biti riješeno, u želji da i taj poslednji regulatorni element bude nesporan. Predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Klajv Rambold, poruèio je da je od usvajanja zakona važnija njegova implementacija. Prema njegovim rijeèima, režim kontrole i nadledanja institucija može biti efikasan. „Službenici mogu èesto da doðu u konflikt interesa tako da su neophodna razlièita sredstva kako bi se slièna situacija razrješila“, kazao je Rambold, dodajuæi da treba specijalizovati rješenja za problem i prilagoditi ih razlièitim kategorijama državnih službenika. Naèelnik Sektora za suzbijanje korupcije u Ministarstvu pravosuða Hrvatske, Davor Dubrovica kazao je da ta zemlja ima problema sa konfliktom ineteresa i istakao da je saglasan sa stavom da ne bi trebala da postoji moguænost da funkcioneri budu èlanovi raznih upravnih odbora. „Imam jedan posao i jedva stignem da ga obavim. Ne znam kako zastupnici u parlamentu mogu biti i gradonaèelnici, èlanovi odbora, direktori lokalnih muzeja. Nismo mi najpametniji“, kazao je on. Dubravica je poruèio poslanicima da zaborave privatno i da se bore za javno. (kraj) anm/drv/isf