Podgorica, (MINA) – Predsjednik Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) Boro Vuèiniæ izjavio je danas da ta stranka podržava kontakte predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapiæa u cilju postizanja dogovora o povratku cijele ili dijela opozicije u parlament. »Komunikaciju sa ciljem da se opozicija vrati u parlament treba intenzivirati i DPS æe tome dati pon doprinos, kako bi parlament na jesen zasjedao u punom sastavu«, rekao je Vuèiniæ. Prema njegovoj ocjeni valjanog razloga za napuštanje Skupštine nije ni bilo. MINA: S obzirom na nekoliko objelodanjenih predloga za rješenje problema direktnog prenošenja sjednica parlamenta, da li je DPS-u blizak ijedan, odnosno da li Vaša stranka nudi neko rješenje parlamentarne krize? VUÈINIÆ: Najbliži nam je onaj za koji su lani sve stranke u parlamentu, ukljuèujuæi i opozicione, glasale usvajanjem seta medijskih zakona, koje je meðunarodna i domaæa struèna javnost visoko ocijenila. Prenošenjem ovlašæenja na regulatorno tijelo, kao nezavisno i autonomno, treba vjerovati da æe se kroz njegove »programske standarde i profesionalne principe« kvalitetno obezbijediti ukupan javni servis, pa i obim direktnog izvještavanja iz parlamenta. DPS se zalaže za otvoren i transparentan, ali i racionalan i efikasan rad parlamenta. Javnost treba biti upoznata, kroz direktne prenose sjednica, sa važnim temama kao što su ustavne promjene, budžet, pitanje povjerenja Vladi, zakoni i odluke koji se donose natpoloviènom poslanièkom veæinom, kao i sa radom skupštinskih tijela po odreðenim pitanjima. Osnivanje posebnog parlamentarnog kanala predstavljalo bi paralelni javni servis. Time bi se samo dio javnog servisa proglasio opštim, što ne bi bilo u skladu sa postojeæom regulativom. To ne bi bilo realno ni po procjeni meðunarodnog struènjaka za medije Henrika Busika, koji je nedavno boravio u Crnoj Gori. Èini se da bi tek tada politika uticala na javni servis, protiv èega se, nadam se, svi zalažemo i što nije u duhu javnog servisa. Crna Gora bi vjerovatno bila jedina zemlja u kojoj je država osnivaè dva paralelna TV kanala, koji obezbjeðuju javni servis sa istom funkcijom. Neophodno je što hitnije napraviti novi poslovnika parlamenta, kroz koji bi bilo moguæe tražiti prostor za dogovor oko spornih pitanja, koja opozicija navodi kao bojkota Skupštine. MINA: Kako komentarišete širenje opozicionih uslova za povratak u parlament? VUÈINIÆ: DPS se odgovorno odnosi prema svakoj inicijativi koja vodi ka rješavanju problema funkcionisanja zakonodavne vlasti i potvrðuje spremnost na meðustranaèki dijalog. Važno je da dio opozicije, sa nešto veæim stepenom demokratskog osjeæaja, uviða potrebu povratka u Skupštinu i loše posljedice dosadašnjeg bojkota. Ne može se nakon izbornog neuspjeha pribjegavati vaninstitucionalnom naèinu djelovanja, bojkotu i zahtjevu za nove izbore. Vlast se dobija i gubi na izborima i treba imati demokratske kondicije i saèekati novu priliku na narednim redovnim parlamentarnim izborima. Èini se da spisak uslova i razloga koje pojedine stranke iz opozicije nesinhronizovano saopštavaju znaèi alibi za dosadašnji pogrešan potez napusštanja parlamenta i destruktivan odnos prema njegovom funkcionisanju. Skupština je mjesto za razgovor o svim otvorenim politièkim pitanjima u Crnoj Gori danas. MINA: Da li je srpski premijer Zoran Živkoviæ govorio i u ime crnogorske vladajuæe koalicije kad je ponudio uèešæe vojske Srbije i Crne Gore u inostranim vojnim misijama? VUÈINIÆ: Svakako da je za jednu državu, pa naravno i za Crnu Goru, znaèajno da se pripadnici njenih snaga bezbjednosti naðu u humanitarnim misijama OEBS-a i Ujedinjenih nacija. Takva spremnost treba da znaèi atribute sreðenih unutrašnjih prilika, namjere za ukljuèivanje u globalne procese i odraz ozbiljnosti države. Donošenje takve odluke zahtjeva jasnu ustavnu i zakonsku proceduru najviših državnih organa i institucija država èlanica i državne zajednice. Takvu odluku bi morao donijeti crnogorski parlament i tek nakon toga je moguæe da legitimni predstavnici Crne Gore vode razgovore o tako važnim pitanjima. MINA: Ko æe biti novi ambasadori SCG i da li oportuno da izbor diplomata bude stvar partijskog dogovora? VUÈINIÆ: Kako je saopštio zamjenik šefa diplomatije SCG Igor Lukšiæ ambasadorska mjesta u Njujorku, Rimu, Londonu i Moskvi pripašæe Crnoj Gori, dok æe Srbija imati ambasadore u Vašingtonu, Briselu i Berlinu. Javnost æe biti upoznata sa detaljima nakon verifikacije od strane vladajuæih koalicije u Srbiji i Crnoj Gori. Kad je rijeè o kadrovima za odreðene poslove, a posebno tako važne kao što je predstavljanje države, kompetentnost æe biti iznad svih kriterija. Predstavnici iz Crne Gore bi morali biti liènosti od ugleda, spremni da èvrsto štite njene interese i afirmišu njene vrijednosti u svijetu. MINA: Kako komentarišete zahtjev Graðanske partije (GP) da se raspravlja o izjavama predsjednika SCG Svetozara Maroviæa o buduænosti državne zajednice? VUÈINIÆ: Taj zahtjev, saopšten na posljednjoj sjednici parlamenta, neophodno je staviti u skupštinsku proceduru da bi se o njemu raspravljalo. Treba imati u vidu da je Maroviæ predsjednik državne zajednice i svih njenih graðana i da u skladu sa karakterom, obavezama i nadležnostima iz Ustavne povelje odgovorno obavlja dužnost na cijeloj teritoriji. Možda je prirodno što nekad pomalo subjektivno oèekujemo da kao predstavnik Crne Gore prioritetno štiti samo njene interese. Moramo, meðutim, imati širi osjeæaj i razumijeti obaveze i nadležnosti Maroviæa kao predsjednika državne zajednice koje ima sprovodeæi Beogradski sporazum i Ustavnu povelju. Sigurno je da to neæe èiniti na štetu interesa i graðana Crne Gore. (kraj) jrb