Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupština je danas usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koje podrazumijevaju poveæanje stope sa 17 odsto na 19 odsto. Za usvajanje predloženih izmjena i dopuna glasala su 42 poslanika, 34 je bilo protiv, a jedan uzdržan. Poslanici su usvojili i dva od ukupno devet predloženih amandmana na izmjene i dopune zakona o PDV-u. Skupština je prihvatila samo amandman poslanika Hrvatske graðanske inicijative (HGI), Ljerke Dragiæeviæ, kojim se predviða brisanje apart hotela iz kategorije za koju se obraèunava niža stopa PDV-a od sedam odsto i prelazak u onu sa višom stopom. Prihvaæen je i amandman poslanika Demokratskog fronta (DF), Emila Labudoviæa, kojim se predviða viša stopa PDV-a za oblast prireðivanja igara na sreæu. »Oblast prireðivanja igara na sreæu izuzeta je iz bilo koje stope PDV-a. Ne samo što oni ne plaæaju PDV, nego ne plaæaju ni osnovni porez na osnovu stvarnog prihoda«, objasnio je Labudoviæ. Potrebnu veæinu, izmeðu ostalih, nije dobio amandman koji je, na inicijativu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), dostavila grupa poslanika iz vlasti i opozicije i koji je potpisivanjem peticije podržalo 12 hiljada graðana. Poslanik DF-a, Jelisava Kaleziæ, je obrazlažuæi amandman navela da je oèigledno da se predložena mjera preduzima da bi se nadoknadila »kraða struje« vlasnika podgorièkog Kombinata aluminijuma (KAP). »To se desilo uz blagoslov ili žmurenje vlasti i menadžmenta Elektroprivrede (EPCG), a sada graðani to treba da plate«, kazala je Kaleziæ i dodala da 12 hiljada potpisa graðana obavezuju sve. Poveæanje PDV-a stupiæe na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom listu. Opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori se nije mijenjala od donošenja Zakona 2003. godine. U Vladi od poveæanja stope PDV-a za dva procentna poena oèekuju prihode na godišnjem nivou izmeðu 35 i 40 miliona EUR. Oni smatraju i da æe ta mjera u sadejstvu sa ostalim mjerama fiskalnog prilagoðavanja doprinijeti potrebi smanjivanja javnog duga, a time se i pozitivno odraziti na veæi nivo fiskalne stabilnosti, odnosno održivosti i finansijske i ukupne makroekonomske stabilnosti. Predstavnici izvršne vlasti tvrde i da poveæanje stope sa 17 na 19 odsto, uz zadržavanje niže stope od sedam odsto, neæe imati veliki uticaj na nivo standarda graðana i dijelom na konkurentnost naše ekonomije. Vlada je odluèila da nižu stopu od sedam odsto i nultu ne mijenja. Niža stopa PDV-a odnosi se, izmeðu ostalog, na osnovne proizvode za ljudsku ishranu (hljeb, brašno, mlijeko i mlijeène proizvode, hranu za odojèad, mast, ulje, meso i šeæer), ljekove, udžbenike, knjige i nastavna sredstva, štampu, raèunarsku opremu, usluge smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turistièkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama. Niža stopa se odnosi i na usluge javnog prevoza i javne higijene, pogrebne usluge, stoènu hranu, usluge koje se naplaæuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i sliène kulturne i sportske priredbe. U Vladi oèekuju da æe mjera poveæanja PDV-a biti privremenog karaktera i da æe se, momentom ostvarenja nultog deficita vratiti na prethodnu stopu PDV-a. Skupština je danas usvojila i Zakon o sprjeèavanju nelegalnog poslovanja, koji bi, prema rijeèima predstavnika Vlade, trebalo da obezbijedi veæi nivo pravednosti. Za usvajanje tog Zakona glasala su 52 poslanika, 11 je bilo protiv, a jedan uzdržan. Skupština je usvojila amandman poslanika SNP-a, Srðana Miliæa, Aleksandra Damjanoviæa i Velizara Kaluðeroviæa, koji se odnosi poreske dužnike i èije bi neusvajanje, kako su obrazložili, dovelo do neobjavljivanja liste poreskih dužnika 1. jula. »Vlada nije prihvatila amandman kojim tražimo da se briše odredba predloženog zakona koja je izbrisala zakonsku osnovu u Zakonu o poreskoj administraciji da se objavi lista poreskih dužnika«, saopštio je Damjanoviæ. Prema njegovim rijeèima, Zakonom o poreskoj administraciji predviðeno je objavljivanje liste poreskih dužnika 1. jula. Iz Vlade su ranije objasnili da je Zakon o sprjeèavanju nelegalnog poslovanja potreban kako bi se sublimirao nivo sive ekonomije, naplatili javni prihodi i uveo poreski red. Zakonom se nameæe i obaveza da preduzeæa i preduzetnici definišu svoje blagajnièke maksimume kod posebno specifiènih oblika poslovanja, kao i da blagajnièki maksimum može biti i veæi od nivoa predviðenog zakonom, ali uz odobrenje Poreske uprave (PU). Meðu važnim normama je i obaveza da se vlasniku preduzeæa ili preduzetniku i povezanim licima sa uèešæem preko 30 odsto u situaciji kada je u steèaju ili likvidaciji, ne dozvoljava otvaranje nove firme ukoliko je neizmirena obaveza prema povjeriocima i nijesu izmirili poreske dugove. Zakon ureðuje i ostale vidove plaæanja, kompenzaciju, cesiju, asignaciju, preuzimanje duga i potraživanja i na taj naèin uvodi potpuniji red u fiskalnu i finansijsku oblast. Zakonom se utvrðuje zabrana obavljanja neregistrovanih djelatnosti bez prethodne registracije, kao i obaveze banaka da poreskom organu dostave podatke o transfernim plaæanjima. (kraj) jlb/sam/nar