Podgorica, (MINA) – Političke partije ključni su akteri u ostvarivanju rodne ravnopravnosti i od njihovih internih procedura i načina selekcije kandidata zavisi stvarni nivo učešća žena u politici, kazala je potpredsjednica Skupštine i kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović.

 

Ženski klub Skupštine Crne Gore, u saradnji sa Kancelarijom za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, organizovao je danas parlamentarni seminar „Rodni paritet: Zašto je važan i kako ga postići?” u Velikoj sali Skupštine Crne Gore.

 

Seminar je okupio poslanike i poslanice, predstavnike institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva, kao i učesnike iz regiona, sa ciljem razmjene iskustava i unapređenja politika rodne ravnopravnosti u političkom i izbornom procesu.

 

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore i kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović, otvarajući seminar, ukazala je na značaj rodnog pariteta kao jednog od ključnih pitanja savremenih demokratskih društava. 

 

Ona je naglasila je da rodni paritet ne predstavlja samo pitanje ravnopravnosti, već i pitanje ukupnog kvaliteta demokratije, navodeći da da bez suštinske zastupljenosti žena i muškaraca nema ni istinski legitimnih i inkluzivnih institucija.

 

Popović je podsjetila da je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila određeni napredak, posebno u unapređenju zakonodavnog okvira i povećanju kvota za manje zastupljeni pol, ali i upozorila da formalni mehanizmi nisu dovoljni ukoliko ne budu praćeni dosljednom primjenom i promjenama u političkoj praksi i društvenim obrascima.

 

„Napredak ne dolazi spontano. On zahtijeva sistemski pristup, političku volju i kontinuiran rad svih aktera, od zakonodavne i izvršne vlasti, preko političkih partija, do civilnog društva i međunarodnih partnera,” naglasila je Popović.

 

Ona je ukazala na ulogu političkih partija kao ključnih aktera u procesu ostvarivanja rodne ravnopravnosti, dodajući da od njihovih internih procedura i načina selekcije kandidata zavisi stvarni nivo učešća žena u politici.

 

Popović je poručila da Skupština Crne Gore, kao zakonodavna institucija, ima posebnu odgovornost da predvodi ovaj proces, ne samo kroz donošenje zakona, već i kroz promovisanje vrijednosti jednakosti i inkluzivnosti u svom radu.

 

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas podsjetio je da ova godina nosi važan jubilej za Crnu Goru, jer slavi 20 godina od obnove nezavisnosti, uz 20 godina partnerstva sa OEBS-om – prvom međunarodnom organizacijom kojoj se zemlja prikjučila kao punopravna i ravnopravna država učesnica.

 

„Od 2006. godine, Crna Gora je postigla značajan napredak. Žene su vidljivije u javnom životu nego što su bile prije jedne generacije. Zakoni i strategije su na snazi, posvećenost je potvrđena. Istovremeno, paritet se u krajnjoj liniji odnosi na jednako učešće u donošenju odluka, gdje dalji koraci mogu nastaviti da jačaju inkluzivnost”, rekao je Haukas.

 

On je dodao da iskustvo širom OEBS-a pokazuje da ne postoji jedinstveni model za postizanje rodnog pariteta. 

 

„Međutim, ono što je jasno jeste da se to mora sprovoditi u parlamentima, vladama, lokalnim vlastima, političkim partijama i javnoj upravi“, rekao je Haukas. 

 

Kako je naveo, rodna ravnopravnost nije samo pitanje pravednosti, već je od suštinskog značaja za bolje upravljanje, jače institucije i otpornije demokratije na svim nivoima društva.

 

„Jer svi imamo koristi kada se naši nacionalni talenti, u svoj njihovoj raznolikosti, koriste na najbolji način“, naveo je Haukas. 

 

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri je naglasio da rodna ravnopravnost mora ostati u središtu demokratske i ekonomske budućnosti. 

 

„Osnaživanjem žena i obezbjeđivanjem njihove sigurnosti u javnom životu oslobađamo puni potencijal naših društava. Evropska unija ostaje posvećena podršci Crnoj Gori na ovom putu“, rekao je Seri.

 

Šef Odjeljenja za demokratizaciju ODIHR-a, Konstantine Vardzelašvili, istakao je da je rodni paritet suštinski element demokratskog upravljanja i da jednakost u političkom učešću ne smije ostati samo deklarativni cilj.

 

On je kazao da trenutni nivoi zastupljenosti žena u parlamentima, iako predstavljaju napredak, još nijesu dovoljni da bi se govorilo o stvarnoj ravnopravnosti.

 

„Rodni paritet nije simboličan cilj ili težnja, već zahtjev za konkretnim djelovanjem – on je novi demokratski standard i mjera kvaliteta demokratije“, poručio je Vardzelašvili.

 

On je naglasio da ostvarivanje tog cilja zahtijeva sistemske i promišljene mjere, uključujući sveobuhvatne nacionalne analize prepreka, razvoj akcionih planova, unapređenje izbornog zakonodavstva i jačanje rodno osjetljivih institucionalnih praksi. 

 

Vardzelašvili je istakao da je ključna uloga političkih partija kao „čuvara ulaza“ u politički život, kao i da je potrebno da se rodni paritet integriše u sve faze izbornog procesa. 

 

Kako je rekao, rodni paritet nije pitanje koje se tiče samo žena, već temeljno pitanje demokratije, a ODIHR ostaje posvećen pružanju podrške državama u pretvaranju međunarodnih standarda u konkretne rezultate.

 

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić kazala je da današnja diskusija još jednom potvrđuje da rodna ravnopravnost nije dodatak demokratiji  već da predstavlja test njenog kvaliteta. 

 

„Povećanje broja žena na pozicijama moći i odlučivanja nije važno samo zbog pravičnosti. Ono je korisno za cijelo društvo. Veće prisustvo žena znači bolje zastupanje njihovih interesa i prava, snažniji fokus na pitanja obrazovanja, zdravstva, brige o djeci i starijima, borbe protiv nasilja, ali i svih drugih tema koje oblikuju kvalitet života svake građanke i građanina“, poručila je Andrić.

 

Ona je podsjetila na evropske i međunarodne standarde i pohvalila činjenicu da je u pripremi zakonsko rješenje kojim se predviđa da i Vlada Crne Gore mora imati najmanje 40 odsto žena. 

 

„Ako želimo evropsku Crnu Goru, onda moramo graditi i evropske standarde u raspodjeli moći. Ako želimo modernu Crnu Goru, onda žene moraju biti ravnopravno prisutne tamo gdje se odlučuje. Ako želimo pravednu Crnu Goru, onda paritet ne smije biti izuzetak — već pravac“, poričila je Andrić.

 

U okviru seminara održana su tri panela, a prvi - „Rodni paritet u politici i izborima – Međunarodni standardi, dobre prakse i nalazi ODIHR-a”, bio je posvećen definisanju pojma rodnog pariteta u skladu sa međunarodnim standardima, kao i njegovoj primjeni u zakonodavstvu, upravljanju izbornim procesima i praksama političkih partija.

 

Iz Skupštine su rekli da je drugi panel, „Rodni paritet u politici i izborima – regionalna iskustva”, pružio pregled iskustava država regiona, ukazujući na primjere koji su dali rezultate u unapređenju ravnopravnosti, ali i na izazove i ograničenja u onim sredinama gdje napredak nije ostvaren u željenoj mjeri.

 

„Treći panel, „Strateški pristup za primjenu rodnog pariteta u nacionalnom kontekstu”, bio je usmjeren na definisanje prioritetnih narednih koraka za uspostavljanje koherentnog pristupa rodnoj ravnopravnosti, kao i na utvrđivanje početnih elemenata za sistemsko praćenje napretka u ovoj oblasti“, kaže se u saopštenju.

 

Navodi se da je poseban fokus stavljen na značaj primjene Opšte preporuke CEDAW br. 40, koja rodni paritet definiše kao pravo i postavlja jasan cilj postizanja jednakog učešća žena i muškaraca u donošenju odluka. 

 

„Istaknuto je da napredak u ovoj oblasti zahtijeva sistemski pristup, uključujući snažne pravne okvire, rodno osjetljive izborne i političke procese, kao i veću odgovornost političkih partija“, kaže se u saopštenju. 

 

Dodaje se da je ukazano na važnost nedavnih izmjena izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori, kojima je kvota za manje zastupljeni pol povećana na 40 odsto, uz dodatne mehanizme za osiguravanje ravnomjernije zastupljenosti na izbornim listama.

 

„Zaključeno je da rodni paritet predstavlja ključni element demokratskog razvoja, koji doprinosi većem povjerenju građana u institucije, kvalitetnijem donošenju odluka i inkluzivnijim javnim politikama, a naglašena je potreba za kontinuiranom saradnjom između parlamenata, političkih partija, izbornih tijela i međunarodnih partnera u cilju daljeg unapređenja rodne ravnopravnosti“, navodi se u saopštenju.
(kraj) nij