Podgorica, (MINA) – Sjedinjene Amerièke Države (SAD) podržavaju èlanstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) i NATO, kao i regionalnim inicijativama, jer su odnosi dvije zemlje partnerski i zasnovani na zajednièkim interesima, vrijednostima i viziji buduænosti. To je veèeras ocijenio amerièki ambasador u Crnoj Gori Roderik Mur na predavanju „Politika SAD prema Crnoj Gori“ koje je organizovano u Nansen dijalog centru u Podgorici. Mur je kazao da su odnosi SAD i Crne Gore partnerski, dodajuæi da su mu neki graðani kazali da smatraju neiskrenim takav opis s obzirom na veliku razliku u velièini dviju zemalja. „Ne slažem se, zato što partnerstvo podrazumijeva odnose koji su zasnovani na zajednièkim interesima, vrijednostima i viziji buduænosti. Smatram da je to u dobroj mjeri naèin interakcije izmeðu naših zemalja“, naveo je on. Mur je objasnio da odnose SAD i Crne Gore može opisati kroz „èetiri koncentrièna kruga, od kojih svaki predstavlja skup zajednièkih ciljeva i interesa“. On je rekao da se prvi krug, koji je najuži, odnosi na Crnu Goru i njenu buduænost. „Ubijeðen sam da naše zemlje žele istu buduænost za ovu zemlju. Uvjeren sam da naše zemlje žele da Crna Gora postane demokratski prosperitetna država“. „Želimo da se Crna Gora integriše u porodicu evroatlanskih nacija, ukljuèujuæi NATO i EU. Želimo, a mislimo da je to i vaša želja, da Crna Gora bude uzor dobrih meðuetnièkih odnosa u regionu“, kazao je Mur. Drugi krug, kako je objasnio, obuhvata jugoistoènu Evropu i Balkan. „Glavni prioritet SAD u ovom regionu je da pomogne zemljema da konsliduju i uèvrste stabilnost“. „Vjerujem da je to glavni prioritet Crne Gore. Podržavamo napore Crne Gore da ojaèa odnose sa susjedima i zemljama Baklana, kao i njeno uèešæe u regionalnim inicijativama“, rekao je Mur. On je dodao da treæi krug obuhvata cijelu evroatlansku zajednicu, navodeæi da SAD podržavaju èlanstvo Crne Gore u NATO i EU, èim zadovolji uslove. „Smatramo da ujedinjena Evropa, koja dijeli sliène ili iste vrijednosti, nije za nas prijetnja ili rival, veæ pouzdan partner. Takva vizija ne može biti ostvarena ukoliko zemlje ovog regiona ostanu sa strane“, kazao je Mur. On je rekao da èetvrti krug pokriva cijelu Planetu. „Nemam ni mrvicu sumnje da Amerikanci i Crnogorci žele iste stvari na globalnom planu. Želimo da živimo u svijetu koji je miran i prosperitetan“. „Siguran sam Amerikanci i Crnogorci žele da zavještaju generacijama koje dolaze svijet koji je bolji od onog koji smo mi naslijedili od naših predaka“, ocijenio je Mur. Prema njegovim rijeèima, tri su prioritetne oblasti saradnje SAD i Crne Gore, a prva se odnosi na premoštavanje takozvanog jaza izmeðu crnogorskog sjevera i juga. „Želimo da pomognemo, ako to želite, da se premosti jaz izmeðu malih proizvoðaèa, preduzetnika i potrošaèa. Namjeravamo da obezbijedimo deset miliona USD za vrijeme mog mandata“, kazao je Mur. Drugi prioritet saradnje SAD i Crne Gore obuhvata „vladavinu prva, korupciju i organozovani kriminal“. Mur je rekao da nije kompetentan, s obzirom na relativno kratko vrijeme od kako je u Crnoj Gori, da kaže jesu li su taène prièe o korupciji i kriminalu. „Ali, ono što znam na osnovu iskustva iz drugih zemlja regiona jeste da kako se približavate èlanstvu u EU i NATO, da æete biti podvrgnuti sve veæoj kontroli. Na vama je da riješite taj problem“, kazao je on. Mur smatra da SAD mogu, ukoliko Crna Gora to želi, da pomognu. „Razgovarali smo sa crnogorskom Vladom i namjeravamo da pozovemo jednog tužioca da doðe ovdje i otvori kancelariju u ambasadi“. Kancelarija bi radila, kako se nada Mur, sa crnogorskom policijom, tužilaštvom i sudstvom. Treæi prioritet u saradnji dvije zemlje koji je, kako je naveo, možda i najvažniji, je razmjena graðana. „Namjeravamo da znaèajno poveæamo programe razmjene, koji æe obuhvatiti profesore, studente, buduæe lidere i graðane“. „Namjeravamo da, èim to bude moguæe, otvorimo konzularno odjeljenje u Ambasadi, koje æe izdavati vize crnogorskim državljanima“, rekao je on. Mur nije zadovoljan amerièkim investicijama u Crnoj Gori, navodeæi da se SAD nalaze na 11 mjestu i da su od 2002. do 2006. godine investirale oko 33 miliona USD. „To je neodrživo i nedopustivo. U SAD postoji ogroman kapital. Radim uporno da privuèem amerièki kapital, jer je to u interesu obje zemlje“, kazao je on. Govoreæi o buduænosti Kosova, Mur je kazao da je to ogroman i težak problem. „Poslije godina pregovora, neizvjesnosti o buduænosti Kosova, moramo to na neki naèin privesti kraju. Sadašnja neizvjesnost doprinosi nestabinosti regiona“, rekao je on. On je kazao da SAD, ali i više evropskih zemalja, smatraju da je Kosovo jedinstven sluèaj, navodeæi da je nesporno da je sprovedena kampanja etnièkog èišæenja Albanaca i da su stotine hiljada ljudi istjerani iz domova. „Zakljuèili smo da je jedini moguæi rasplet, koji æe doprijieti stabilnosti, da se Kosovo odvoji od Srbije. Ne vidimo nijedan drugi moguæi ishod“, kazao je on. Mur je rekao i da bi bilo tragièno da baština srpskog naroda na Kosovu bude „ošteæena“ kao rezultat odluka koje se trenutno donose. „Bilo bi tragièno da se srpski narod na Kosovu osjeti nesigurno i da ne može da živi dostojanstveno“, dodao je on, ojenjujuæi da je na kosovskim vlastima i meðunarodnoj zajednici da obezbijede sigurnost Srbima u pokrajini. Mur je kazao da su u SAD svjesni da se Crna Gora suoèava sa specifiènim izazovima kada je u pitanju Kosovo zbog važnosti odnosa sa Srbijom. „Ne želimo ni na koji naèin da podrijemo odnose Crne Gore i Srbije“. On je kazao da SAD neæe vršiti pritisak na Crnu Goru u vezi nezavisnosti Kosova. „Nadamo se da æe se Crna Gora pridružiti evroatlanskim partnerima bez obzira na rješenje na kraju ovog procesa“. Upitan da li Crna Gora i region zapadnog Balkana predstavljaju zonu za regrtaciju, obuku i trening potencijanih terorista ili bi mogli postati njihova meta, Mur je kazao da ne postoji mjesto na Planeti koje nije potencijalna meta terorista. „Koliko mi je poznato u Crnoj Gori ne postoje teroristièke grupe“, rekao je on, navodeæi da je Crna Gora, a to je zakljuèio na osnovu brojnih razgovora s crnogorskim zvaniènicima, odluèna da se bori protiv terorizma. Poslije uvodnog izlaganja amarièkog ambasadora dogodio se manji incident koji je izazvao Žarko Markoviæ, koji se predstvio kao èlan Srpske radikalne stranke i službenik Osnovnog suda u Podgorici. On je uputio niz uvreda na raèun SAD i NATO zbog intervencije na Kosovu 1999. godine, nakon èega su ga službenici Nanasen dijalog centra zamolili da napusti prostorije. (kraj) del