Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Pregovaraèka poglavlja 23 i 24 - pravosuðe i temeljna prava i pravda, sloboda i bezbijednost, kljuèna su za dobre investicije i osjeæaj o ulaganju u sigurnu zemlju, ocijenio je državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovaraè, Aleksandar Andrija Pejoviæ. On je, na konferenciji o znaèaju ljudskih resursa u procesu pristupanja EU, kazao da se sa veæim stranim ulaganjima dobija jedna vrsta pritiska za kreiranje pravne države. Pejoviæ je kazao i da je Crna Gora otvorena za priliv stranih direktnih investicija, èiji iznos se u posljednjih desetak godina kreæe oko 20 odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP). »Crna Gora je zainteresovana za privlaèenje investicija, ne samo zbog defricita spoljnotrgovinske razmjene, veæ zato sto su strana ulaganja zamajac buduæeg rasta BDP-a«, rekao je Pejoviæ na konferenciji koju je organizovala Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) i Ministarstvo vanjiskih poslova i evropskih integracija On je, govoreæi o pregovaraèkim poglavljima koja se tièu ekonomije, naveo poglavlje 1 - sloboda kretanja robe, srž zajednièkog unutrašnjeg tržišta EU. »Na njemu se razvila EU, zbog toga što je razmjena robe bila kljuè tog ubrzanog ujedinjavanja evropskih partnera«, kazao je Pejoviæ. On je dodao da se, u vezi sa pregovaraèkim poglavljem 1, nameæe potreba usklaðivanja crnogorskih proizvoda sa evropskim standardima kako bi našli svoje mjesto na tržištu EU. »Crnogorska privreda mora da sagleda moguænosti, ne u velikoj proizvodnji, nego u proizvodnji kvalitetnih proizvoda«, poruèio je Pejoviæ. On je, govoreæi o pregovaraèkom poglavlju 2, koje se odnosni na slobodu kretanja radnika, kazao da æe biti interesantno da se vidi kako æe pristup evropskom tržištu rada imati uticaj na balast koji postoji u Crnoj Gori. »Da li æemo izgubiti visokokvalifikovana radna mjesta tako što æemo se suoèiti sa konkurencijom, bolje i kvalifikovanije radne snage iz EU«, rekao je Pejoviæ. On smatra da to može biti pozitivno za graðane koji æe dobiti posao u EU, ali negativno za ukupnu privredu, jer æe se suoèiti sa gubitkom najkvalitetnijeg kadra, koji æe otiæi, pogotovo u države u kojima ne postoji jezièka barijera. Pejoviæ je saopštio da je u naredne èetiri godine u organima uprave planirano zapošljavanje preko 900 službenika, od èega ove godine njih 383. Predsjednik AMM-A, Budimir Raièkoviæ, smatra da se Crna Gora, sve što više odmièe proces evropskih integracija, sve više suoèava sa pitanjima i odlukama vezanim za definisanje strateških prioriteta. On je kazao da su ljudski kapital ili resursi nosioc tih procesa, ali i faktor na èije se živote i perspektive rezultati tog procesa direktno reflektuju. "Upravljanje ljudskim resursima i procesi regrutovanja, nagraðivanja, ocjenjivanja napredovanja i upravljanja kompetencijama, kako u privatnom, tako i javnom sektoru, treba da poèivaju na modelu individualnog pristupa«, rekao je Raièkoviè. On je dodao da, samim tim, primanja treba da budu u najužoj vezi sa postignutim rezultatima. Raièkoviæ je ocijenio i da se polako iz faze euro euforije prelazi u fazu realnog sagledavanja naše sadašnje i buduæe pozicije u EU. »Dobro je da se sve više interesujemo za pitanja neodrživosti javnih finansija i duga pojedinih èlanica EU, stanje njihovih ekonomija, da sagledavamo pozitivna i negativna iskustva i greške drugih koji su veæ punopravni èlanovi«, kazao je Raièkoviæ. On smatra da Crna Gora, pored atraktivne poreske politike i biznis ambijenta, mora da ima kvalitatan kadar koji može ponuditi domaæim i stranim kompanijama i investitorima. »Crna Gora mora što prije iz korijena mijenjati sistem obrazovanja, kao i naèin rada sa mladima, jer je obrazovanje kljuè i investicija u buduænost«, naveo je Raièkoviæ. Predsjednik Skupštinskog odbora za evropske integracije, Slaven Radunoviæ, kazao je da državu u narednom periodu oèekuje rad na brojnim aspektima usavršavanja službenika. »Prije svega važan je kadar pravne struke, koji æe znati da radi na prilagoðavanju pravnih propisa tako da ne dozvole pravnu koliziju«, rekao je Radunoviæ. On je dodao da državni službenici treba da znaju više jezika, kao i da se engleski jezik, kao linguafranca sad podrazumijeva. »Drago mi je što je Skupština kao jedan od osnovnih uslova za zapošljavanje postavila odlièno poznavanje engleskog jezika, dok brojna ministarstva traže samo srednji nivo«, rekao je Radunoviæ. On smatra da je vrijeme da država razmisli o stvaranju usko specijalizovanog kadra. »Crna Gora kao mala država ne može da otvara bezbroj fakulteta, ali možemo da se potrudimo da zaposlimo studente koji u inostranstvu završavaju studije iz oblasti koje su deficitarne u Crnoj Gori«, saopštio je Radunoviæ. On je kazao da uprkos garantovanim pravima, radnu snagu u EU karakteriše mala prostorna i profesionalna pokretljivost. Radunoviæ smatra da nizak stepen mobilnosti radne snage u EU ima negativne posljedice po privredni rast, zaposlenosti i struènu osposobljenost. Prema njegovim rijeèima neopodna je snažna institucionalna memorija, koja predstavlja kamen temeljac svake države. »Jedino tako možemo na kvalitetan naèin sprovesti proces pridruživanja EU i stati rame uz rame sa velikim državama i njihovim administrativnim kapacitetima«, zakljuèio je Radunoviæ. (kraj) dmv/nar