Podgorica, (MINA) – Kvalitetni zakoni, formirane potrebne institucije i efikasan kadar neophodni su za rezultate u poglavljima 23 i 24, ocijenio je glavni pregovaraè Aleksandar Andrija Pejoviæ, navodeæi da æe poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu biti otvoreno do kraja godine. On je kazao da æe i 2015. godine fokus ostati na oblasti vladavine prava, odnosno ispunjavanju privremenih mjerila iz 23. i 24. poglavlja, i da se, nakon što je zaokružen normativni okvir u antikorupciji i pravosuðu, oèekuje period implementacije. Tu, kako je pojasnio, prije svega misli na formiranje novih institucija, u prvom redu Specijalnog tužilaštva, Agencije za antikorupciju i Kancelarije za staranje oduzetom imovinom. „Njihovim formiranjem æe znaèajno biti ojaèan institucionalni okvir za prevenciju i represiju korupcije što æe biti praæeno boljim bilansom ostvarenih rezultata. Takoðe, izradom Šengenskog akcionog plana biæe unaprijeðena sigurnost granica i omoguæeno dostizanje evropskih standarda u toj oblasti“, rekao je Pejoviæ agenciji MINA. On je podsjetio da je Crna Gora otvorila 16 poglavlja, da je u u prošloj godini otvoreno devet što, kako je ocijenio, dovoljno govori o dinamici i obimu, ali i kvalitetu odraðenog posla. „Siguran sam da smo u napredovali u svim oblastima, kako u pogledu unapreðenja zakonodavstva, tako i u dijelu jaèanja institucionalnog i administrativnog okvira i postizanju mjerljivih rezultata. Iako je fokus našeg rada tokom protekle godine bio na sprovoðenju aktivnosti iz akcionih planova za 23. i 24. poglavlje, odlièni rezultati su postignuti u mnogim oblastima“, rekao je Pejoviæ. On je objasnio da æe Vlada ove godine biti posveæena otvaranju sedam novih poglavlja za koja su predate pregovaraèke pozicije. „Radi se o poglavljima za koja možemo reæi da imamo unutrašnju spremnost i gdje je Crna Gora završila posao i sada oèekujemo stav Evropske komisije i 28 država èlanica. Naravno, to ne znaèi da u 2015. planiramo otvoriti samo poglavlja bez dodatnih zahtjeva. U okviru deset poglavlja za koja smo dobili poèetna mjerila veæ bilježimo dobre rezultate koji vode njihovom otvaranju“, objasnio je Pejoviæ. On je kazao da je Crna Gora pred ispunjenjem poèetnih mjerila u poglavljima 15 (Energetika), 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 22 (Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata). „Dok nas u 2015. oèekuje dalji rad na ispunjavanju poèetnih mjerila u poglavljima 1 (Sloboda kretanja robe), 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor), 13 (Ribarstvo) i 27 (Životna sredina)“, rekao je Pejoviæ. Prema njegovim rijeèima, osim rada na otvaranju tih poglavlja, u Vladi rade i na ispunjavanju završnih mjerila za ostala u kojima su veæ otvoreni pregovori, kako bi u srednjem roku ispunili obaveze i bili spremni za privremeno zatvaranje tih poglavlja. Pejoviæ je saglasan sa stavovima da æe poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, predstavljati veliki izazov u pregovaraèkom procesu, kako zbog obimne pravne tekovine, tako i zbog velikih administrativnih i finansijskih ulaganja. „Prije svega, ovo poglavlje je veoma kompleksno jer se sastoji iz deset podoblasti, od kojih su neke, poput upravljanja otpadom, kvaliteta voda, industrijskog zagaðivanja i klimatskih promjena izuzetno zahtjevne u pogledu, kako obimnosti pravne tekovine s kojom se moramo uskladiti, tako i finansijske zahtjevnosti ovih podoblasti“, rekao je Pejoviæ. Imajuæi u vidu da se, dodao je, oko tri èetvrtine normi iz ove oblasti primjenjuje na lokalnom nivou, u narednom periodu æe biti potrebno poboljšati kapacitete lokalne samouprave, kao i unaprijediti mehanizme vertikalne i horizontalne koordinacije. „To znaèi da naše 23 opštine, od najveæe do najmanje, treba da imaju jednaku strukturu za dostizanje evropskih standarda, kako u oblasti upravljanja otpadom ili upravljanja vodama, tako i u svim ostalim podoblastima ovog poglavlja“, poruèio je Pejoviæ. To su, kako je naveo, pitanja oko kojih je potrebno voditi stalan i otvoren dijalog, uèeæi jedni od drugih, prateæi ono iskustva zemalja partnera i trudeæi se da sinergetski dolaze do sredstava koja se mogu dobiti od Evropske unije (EU) za rješavanje otvorenih pitanja i ureðivanje te kompleksne oblasti. To poglavlje je, podsjetio je, svim državama u procesu pristupanja EU predstavljalo jedan od najveæih izazova, kako sa stanovišta kapaciteta, tako i sa stanovišta troškova. „Tako na primjer, Sloveniju je potpuno usklaðivanje s pravnom tekovinom u ovoj oblasti koštalo 2,7 milijardi EUR. O kompleksnosti ovog poglavlja govori i èinjenica da Hrvatska kao zemlja èlanica EU još uvijek ne implementira standarde u ovoj oblasti“, saopštio je Pejoviæ. Ona se, objasnio je, obavezala da uspostavi cjelovit sistem upravljanja otpadom, osiguravši prelazno razdoblje do kraja 2018. „Kad je rijeè o kvalitetu voda, prelazno razdoblje je èak do kraja 2023. i to za izgradnju sistema za preèišæavanje komunalnih otpadnih voda. Kad je rijeè o smanjenju industrijskog zagaðenja, 67 industrijskih postrojenja u Hrvatskoj mora da unaprijedi svoj naèin rada, najkasnije do kraja 2017“. „Crna Gora je svjesna obaveza iz ove oblasti i Radna grupa za ovo poglavlje intenzivno radi na izgradnji sveobuhvatne strategije i akcionog plana za potpuno usklaðivanje i primjenu pravne tekovine EU. Strategija æe, takoðe, obuhvatiti dio o neophodnim administrativnim kapacitetima i finansijskim sredstvima u ovoj oblasti“, kazao je Pejoviæ. Kako je rekao, osim izrade strategije crnogorska administracija je pripremila nacrte kljuènih zakona iz oblasti životne sredine, biocida i otpada, a Vlada je 18. decembra utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, kojim se stvara osnova za prenošenje kljuène pravne tekovine iz oblasti kvaliteta voda, upravljanja otpadom i hemikalija. „Vjerujem da æemo ovo poglavlje otvoriti do kraja 2015. Takoðe sam siguran da æe ono biti meðu posljednjima koje æemo zatvoriti, skupa s 23. i 24. poglavljem. S obzirom na samu zahtjevnost obaveza iz poglavlja Životna sredina, sigurno æemo tražiti prelazno razdoblje kako bismo se u nekim oblastima uskladili s evropskim propisima nakon pristupanja EU“, naveo je Pejoviæ. On je kazao da, u ovoj fazi pregovaraèkog procesa, mogu biti zadovoljni sprovoðenjem Akcionih planova za poglavlja 23 i 24. „Posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku, takoðe konstatuje da se implementacija Akcionih planova u velikoj mjeri odvija po planiranoj dinamici“. „Prema posljednjem, treæem polugodišnjem izvještaju za period jul-decembar 2014, usvojenom 25. decembra, u okviru 23. poglavlja je realizovano ili se realizuje u kontinuitetu 66 posto mjera, dok je u 24. poglavlju realizovano ili se realizuje u kontinuitetu 63 posto mjera. Pritom, treba napomenuti da se neke mjere sastoje iz više faza, zbog èega su u ranijim izvještajima bile oznaèene kao nerealizovane mjere“, precizirao je Pejoviæ. Imajuæi u vidu da je Skupština Crne Gore nedavno usvojila èetiri antikorupcijska zakona – Zakon o sprjeèavanju korupcije, Zakon o sprjeèavanju sukoba interesa, Zakon o lobiranju i Zakon o sprjeèavanju Zakona o finansiranju politièkih partija, kao i Etièki kodeks poslanika, kako je rekao, znatno je unaprijeðen antikorupcijski normativni okvir. „Takoðe, pored pomenutih, donošenjem Zakona o upravnom postupku, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o strancima unaprijeðen je stepen realizacije mjera u odnosu na prethodne izvještaje“, naveo je Pejoviæ. On, kako je rekao, oèekuje skoro usvajanje Zakona o specijalnom tužilaštvu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, kao i ostatka zakona iz seta koji se odnosi na pravosuðe, èime æe glavni normativni okvir u dva Akciona plana praktièno biti zaokružen, pa nam u narednom periodu slijedi efikasna implementacija. „Za postizanja dobrih rezultata u ovoj oblasti neophodno imati kvalitetne zakone, uspostavljene potrebne institucije i profesionalan i efikasan kadar. Mi smo tokom 2014. radili na sva tri nivoa i siguran sam da su ostvareni rezultati ohrabrujuæi“, saopštio je Pejoviæ. Kad je rijeè o zakonodavnom okviru, dodao je, usvojen je veæi dio zakona iz seta antikorupcijskih akata – Zakon o spreèavanju korupcije, zakon o finansiranju politièkih subjekata i kampanja, zakon o lobiranju, zakon o izmjenama i dopunama zakona o spreèavanju sukoba interesa i Etièki kodeks poslanika. „Oèekujemo skoro usvajanje preostalog Zakona o specijalnom tužilaštvu, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, èime æe se stvoriti zakonska osnova za izgradnju novog modela borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala“, rekao je on. Prema rijeèima Pejoviæa, zakonodavnu reformu su pratile stalne obuke specijalnih tužilaca i ostalog osoblja u cilju obuèenosti i jaèanja kadra za primjenu novog modela. „Svakako treba podsjetiti da je u okviru Vrhovnog državnog tužilaštva formirano Odjeljenje za borbu protiv korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zloèina i terorizma koje se bavi sluèajevima korupcije2. „Možemo reæi da smo napravili važan korak u pravcu ispunjenja mjerila koja se odnose na antikorupcijski normativni okvir, kao i normativni okvir za nezavisnost pravosuða. Takoðe, pred ispunjenjem smo mjerila za 24. poglavlje koja se odnose na oblasti azila i migracija, kao i vanjskih granica i šengena, te policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala“, rekao je on. Pejoviæ je poruèio da æe u ovoj godini nastaviti sa aktivnostima koje æe ojaèati mehanizme prevencije i represije korupcije. „Tu, prije svega, mislim na usvajanje i primjenu podzakonskih akata koji æe omoguæiti napredak u institucionalnom dijelu, odnosno, uspostavljanje i funkcionisanje Specijalnog tužilaštva i buduæe Agencije za antikorupciju. Specijalno tužilaštvo bi trebalo da bude operativno od sredine 2015. a nova Agencija od 1. januara 2016“, rekao je Pejoviæ. (kraj) boj/teo