Podgorica, (MINA) - Crnogorsko društvo zatrpano je kvazi-kulturom koja i od svetinje hoæe da naprvi zabavu, ocijenio je rektor cetinjske Bogoslovije Mitropolije crnogorsko-primorske Gojko Peroviæ, navodeæi da nekritièko usvajanje svega što dolazi sa Zapada nije dobro. U Podgorici je prošle sedmice na više mjesta u gradu obilježavana "Noæ vještica", praznik karakteristièan za Zapadnu kulturu. Osim maskembala u kafiæima, organizovane su i humanitarne žurke, a za djecu u pojedinim vrtiæima bio je pripremljen poseban program, pa su i u nekim televizijskim prilozima djeca objašnjavala kako treba ukrašavati bundeve i iæi kod komšija za slatkiše. Peroviæ smatra da popularizovanje tog praznika nema za cilj usvajanje nekih vidova zapadnog hrišæanskog obreda, u konkretnom sluèaju kulta mrtvih i onoga što je za njega vezano u obièajima evropskih naroda. "Nego nam se medijski nemeæe jedna banalizovana ljuštura tih obièaja upodobljena hedonistièkim potrebama medijskog spektakla i njegove publike. Dakle, imamo televizijsku i novinsku paradu tema koje su samo nominalno hrišæanske, a po svojoj suštini imaju domete jednokratne lake zabave", rekao je Peroviæ agenciji MINA. Peroviæ je kazao da se takve teme nameæu publici koja „ne zna ni svoje otaèke i predaèke obièaje“, pa samim tim predstavlja povoljno tlo za brzopleto uranjanje u tuðe idejne matrice. On je podsjetio da na isti dan, 31. novembar, pravoslavni vjernici praznuju svetog Luku i Petra Cetinjskog. "Zašto ’Noæ Vještica’ a ne Sveti Petar Cetinjski? Zašto ova spoljašnja forma pomena mrtvih na Zapadu, a ne, recimo, naše pravoslavne Mitrovske zadušnice? Zašto ’Valentinovo’ kao dan zaljubljenih, a ne recimo spomen na Svetoga Valentina, muèenika i svjedoka ljubavi Božije i ljubavi meðu ljudima", uporedio je Peroviæ. Prema njegovim rijeèima, odgovor je dosta jasan. "Sveti Petar Cetinjski, pomen mrtvih i liènost Svetog Valentina, ako se proslavljaju u crkvenom ambijentu, motivišu èovjeka da bude bolji, da misli o svojim nedostacima, da radi na njihovom prevazilaženju. U svakom sluèaju, sjeæanje na ove svetitelje i na naše pokojne pobuðuju u nama osjeæaj odgovornosti za sopstvene postupke, raðaju neke moralne motive", rekao je Peroviæ. Na drugoj strani, kako je naveo, rezanje bundeva za „Noæ vještica“, slanje "sladunjavih" poruka za dan zaljubljenih i slièni obièaji, predstavlja razonodu, „opušteno golicanje mašte i radoznalosti“. "Crkva propovjeda uravnotežen život u kome se zabava i odgovornost ne iskljuèuju, nego se mudro nadopunjuju, ali mi smo danas zatrpani kvazi-kulturom koja i od Svetinje hoæe da naprvi zabavu", smatra Peroviæ. On je podsjetio da je tržište ideja, obreda i kultova otvoreno od kada postoji èovjek, i da nije bilo istorijske epohe koja ne pamti miješanje, mijenjanje ili èak i nametanje kultova, proslava i vjerovanja koji dolaze iz drugih kulturnih sredina. Prema njegovim rijeèima, što su okolnosti nametanja bile sadržajnije (duhovna superiornost jedne kulture u odnosu na drugu, veæi stepen prosveæenosti koji donosi neki kuturni izraz, ponekad èak i "gola" politièka sila, pa i sila medija), to je takvih nametanja i miješanja bilo sve više. "Mi smo danas, gledano politièki i medijski, jedna ’gola ledina’ ili ’neograðeno dvorište’ u odnosu na zapadni kuturni uticaj, a pri tom, kako možemo èuti, u sklopu proklamovane ideologije evro-atlanskih integracija, smatra se èak i poželjnim da prema pomenutom uticaju ne treba imati nikakve ograde", rekao je Peroviæ. On smatra da upravo to otvara prostor za nekritièko usvajanje "svega i svaèega" što dolazi sa Zapada. "A to ne da nije dobro nego je i žalosno", zakljuèio je Peroviæ. (kraj) mib/gop