Bijela, (MINA-BUSINESS) - Peticiju za oèuvanje tradicije remontne brodogradnje u Bijeloj do sada je potpisalo 77 graðana. Peticija je pokrenuta na internetu prije dva dana, a autor je Ðuro Pešikan. "Uvažavajuæi koncept održivog razvoja, posebno njegovu ekološku komponentu, zalažemo se za oèuvanje tradicije remontne brodogradnje u Bijeloj", navodi se u obrazloženju peticije, prenosi Radio Jadran. Dodaje se da Jadransko brodogradilište Bijela posluje u skladu sa svim nacionalnim i meðunarodnim propisima i standardima zaštite životne sredine. To je, kako je navedeno, izmeðu ostalog potvrðeno i sertifikacijom sistema za upravljanje zaštitom životne sredine Brodogradilišta u skladu sa zahtjevima meðunarodnog standarda ISO 14001 od svjetski renomiranog sertifikacionog tijela Bureau Veritas iz Francuske i to u kontinuitetu od 2007. godine. Brodogradilište je, kako je ocijenjeno, kroz javno deklarisanu politiku zaštite životne sredine prepoznalo znaèaj Bokokotorskog zaliva i crnogorskog primorja uopšte, kao velikog prirodnog resursa naše zemlje. S tim u vezi prepoznati su i znaèajni aspekti zaštite životne sredine, od kojih su najznaèajniji tehnološke operacije pjeskarenja i farbanja brodova i drugih plovnih sredstava u remontu i upravljanje otpadom. Na ovom planu su, dodaje se u obrazloženju, u znaèajnoj mjeri ostvareni postavljeni opšti i pojedinaèni ciljevi, tako da dosadašnji izvještaji o ispitivanjima i mjerenjima relevantnih parametara od ovlašæenih i akreditovanih organizacija pokazuju da prilikom operacija pjeskarenja nema poveæanih emisija zagaðujuæih materija u vazduh, kao ni emisija buke iznad propisanih maksimalno dozvoljenih vrijednosti. Takoðe, kako se navodi, unaprijeðenjem upravljanja otpadnim gritom u posljednje tri godine postignut je znaèajan napredak koji se manifestuje generisanjem otpadnog grita kao potpuno, za životnu sredinu bezopasnog otpada. "Ne negiramo odreðene negativne uticaje sadašnje djelatnosti Brodogradilišta na životnu sredinu, kao što ga uostalom imaju i sva druga brodoremontna brodogradilišta u svijetu i gotovo sve druge privredne djelatnosti, ali smatramo da su velièina i efekat tih uticaja dovedeni na ekološki prihvatljivu mjeru i ne ugorožavaju koncept održivog razvoja lokalne zajednice, odnosno Bokokotorskog zaliva i Crne Gore uopšte", navedeno je u obrazloženju peticije. (kraj) bvm