Zagreb, (MINA-BUSINESS) - Interes za Goli otok, nakon što je najavljena njegova prodaja na jesen, pokazali su mnogi, a pismo namjere stiglo je i iz Srbije. Može se samo pretpostaviti da je rijeè o udruženju bivših logoraša, buduæi da su i èlanovi Udruženja Goli otok „Ante Zemljar“ iz Hrvatske predložili da se sprijeèi izgradnja luksuznih hotela i ostrvo pretvori u mjesto pijeteta i sjeæanja na 13 hiljada bivših zatvorenika. Veèernje novosti pišu da je poslije predloga bivših logoraša i èlanova Udruženja koje okuplja ljude zainteresovane za ljudska prava, Hrvatska je privremeno obustavila proces prodaje, pa æe se na jesen svi zainteresovani naæi u Zagrebu i predložiti svoja rješenja. Ali, za sve te projekte potrebne su pare, pa je procjena Udruženja Goli otok iz Hrvatske da bi ureðenje koštalo oko deset miliona EUR. Raèuna se najveæim dijelom na evropske fondove, a ideja je i da Goli otok bude mjesto gdje æe se obrazovati mladi ljudi iz cijelog svijeta i podsjeæati na tamne strane istorije. Goli otok je danas napušten, izgleda sablasno i tek povremeno navrati grupa turista koja bi voljela da vidi balkanski Alkatraz. Zgrade se urušavaju, pa postoji i opasnost za znatiželjnike koji neorganizovano lutaju oko ruševina. Pošto je 1989. godine donijeta odluka o zatvaranju zatvora za mlade, sve je sa Golog otoka odnešeno. Nekoliko godina su tamo bili èuvari, a sada nema nikoga. Klimatski uslovi na Golom otoku su teški, pa nije lako zamisliti da bi to moglo da bude idealno mjesto za hotele, pogotovo što je boravak na Golom otoku moguæ svega nekoliko mjeseci godišnje, a veæ na jesen poèinju snažne bure i loši vremenski uslovi. "Predlažemo da se obnove èetiri objekta koji su u relativno dobrom stanju i napravi memorijalni centar i škola demokratije. Želimo da razvijemo specifièni vid turizma, da tokom loeta dolaze ljudi iz meðunarodnih institucija koji hoæe da raspravljaju o raznim temama vezanim za ljudska prava, a da imaju i moguænost da se okupaju", kaže predsjednik Udruženja Goli otok „Ante Zemljar“ iz Hrvatske, Darko Bavoljak. Donedavni predsjednik udruženja logoraša Ravao Ravliæ i bivši kažnjenik, kakvih je ostalo još dvadesetak u Hrvatskoj, smatra da je spomen-podruèje najbolje rešenje za Goli otok. "Na Golom otoku se ukupno nalaze 22 zgrade, a na Svetom Grguru sedam, a sve je napravljeno našim ropskim radom. Na tome se temelji i naše pravo da se na tom prostoru uredi muzej, biblioteka, galerija, postave spomen-ploèe. Recimo za golootoèkog ljekara Nikolu Nikoliæa koji je bio veliki humanista i spasao mnoge živote", kaže Ravliæ. Zanimanje za Goli otok pokazali su i studenti arhitekture iz Graca, koji su predložili projekat koji takoðe ukljuèuje muzej, prostor za radionice, a da se na mjestu bivših kaznionica napravi centar za rješavanje svjetskih sukoba. Ideja je da se tu okupljaju politièari iz cijeloga svijeta, kako bi razgovarali o kriznim mjestima u svijetu, prije svega oni èije su države u sukobu. Za veæinu èlanova Udruženja Goli otok iz Hrvatske ideja da se tamo sagrade hoteli, disko-klub i slièni sadržaji je skandalozna. "Ustupiti nekom privatniku da na mjestu gdje su živote izgubile stotine ljudi, a patile hiljade, krajnje je nedozvoljeno, a pogotovo da se na Golom otoku naprave sadržaji za komercijalni turizam", kažu u hrvatskom udruženju. Postoji i inicijativa da se svi koji bi se brinuli za oèuvanje sjeæanja na bivše logoraše povežu i sa sliènim institucijama u svetu, logorima i zatvorima u kojima su takoðe patili ljudi. "Treba znati da je Goli otok po mnogo èemu bio specifièan, dok su Hitlerovi logori bili radni i eliminatorski, Staljinovi iskljuèivo radni, Goli otok je bio mjesto prevaspitavanja, nešto slièno kao u Gvantanamu. Mi mlaði kojima su ljudska prava na pameti zato ovo mjesto želimo da saèuvamo za sjeæanje na ljudske patnje, umjesto da se Goli otok komercijalizuje", navodi Bavoljak. Jedina vrijednost sada na Golom otoku je obraðeni kamen, ugraðen u kuæe i puteve koji ne vode nikud. Rijeè je o ruèno obraðenim komadima kamena, koji na tržištu imaju izuzetno visoku cijenu, pa æe buduæi vlasnik kamen moæi da proda i dobro zaradi. Obraðivali su ga robijaši, u strašnim uslovima, po suncu, kiši i jakom vetru, a za razliku od svega drugog, kamen još niko nije odnio sa Golog otoka. (kraj) bvm