Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Ukidanje beneficiranog radnog staža i podizanje starosne granice za penzionisanje previše su restriktivne i radikalne mjere, ocijenili su danas privrednici na raspravi o nacrtu zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Uèesnici na raspravi u Privrednoj komori Crne Gore bili su i predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda Penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) i konsultantske kuæe Barrents koja je uèestvovala u izradi nacrta. Ukoliko ove odredbe budu prihvaæene, to bi znaèilo da, na primjer, rudar koji se zaposli sa 15 godina mora da radi 50 godina da bi dobio punu penziju. Pomoænik ministra za rad i socijalno staranje Dragan Kustudiæ je kazao da æe, nakon uvoðenja jakih stranih penzionih fondova u Crnu Goru, svi osiguranici moæi i ranije da odu u penziju i primaju naknadu srazmjerno svojim doprinosima tokom radnog vijeka. Nacrtom zakona je predviðeno uvoðenje obaveznog i dobrovoljnog osiguranja na osnovu kapitalizovane štednje, odnosno ulaganja u penzione fondove i reforma postojeæeg sistema obaveznog osiguranja. Ova reforma, osim podizanja starosne granice na 65 godina i ukidanja beneficiranog radnog staža predviða i pooštrenje uslova sticanja invalidnosti i porodiène penzije, promjenu formule za njeno izraèunavanje, proširenje osnovice za plaæanje doprinosa i redukciju obima prava korisnika. Korisnici pogodnosti koje predloženi nacrt ukida, moæi æe da ih koriste prema starom Zakonu ukoliko su ostvarene prije 1. januara 2003. godine. “Oèekujem da primjena reformi obezbijedi u narednih sedam ili osam godina samoodrživost sistema penzijskog i invalidskog osiguranja, a u dugom roku stabilnost æe mu donijeti uvoðenje penzionih fondova”, rekao je Kustudiæ. Starosna granica za žene i muškarce biæe, kako je predloženo, od poèetka naredne godine poveæavana za šest mjeseci godišnje. To znaèi da æe za 20 godina ona za žene biti poveæana sa sadašnjih 55 na 65, a za muškarce sa 60 na 65, u narednih deset godina. “Finansijska situacija sadašnjeg sistema je razlog poveæanja granice. Èinjenica je da se životni vijek produžava, a granica je više poveæana za žene jer one žive duže od muškaraca”, objasnio je konsultant u Barrentsu Vladimir Pajoviæ. Uvoðenje obaveznog osiguranja na osnovu ulaganja u penzioni fond bi, kako je predviðeno, trebalo da sa države skine dio tereta brige za zaposlene kada ostare i postanu nesposobni za rad. Predviðeno je da jedan dio tereta bude prenijet na zaposlenog osiguranika i poslodavca, tako što æe biti uvedeno obavezna štednja za buduæu penziju. “Svaki zaposleni imaæe svoj privatni raèun, a kad ode u penziju, ona æe mu biti isplaæivana u ratama. Zaposleni i poslodavac æe u kolektivnom ugovoru odrediti visinu izdvajanja u penzioni fond. Na ovaj naèin poveæava se štednja i stvaraju moguænosti za veæe investicije", smatra Kustudiæ. Pajoviæ je rekao da æe za ovaj naèin osiguranja najvjerovatnije biti doveden jedan od stranih penzionih fondova, koji može ulagati svoj kapital u države i hartije od vrijednosti prema izboru. “Ne oèekujem da ovaj naèin osiguranja utièe na veliki odliv novca koji se može iskoristiti za investicije u Crnoj Gori. Odliv neæe biti veæi od jedan odsto bruto društvenog proizvoda. Jednostavnim ugovorom može se regulisati da strani penzioni fond ulaže na teritoriju Crne Gore kada se u njoj stvore povoljni uslovi”, kazao je Pajoviæ. Za buduæe dobrovoljno osiguranje u penzionom fondu prema izboru osiguranika, država ne daje garancije. Osnovni razlozi ovako radikalne penzione reforme su, kako je rekao Kustudiæ, sadašnja finansijska neodrživost sistema, masovna izbjegavanja plaæanja osiguranja i konstantno izdvajanje treæine budžeta, odnosno oko 2,5 odsto bruto društvenog proizvoda za penzije. “Takoðe postoji veoma nepovoljan odnos zaposlenih i penzionera. U ureðenim sistemima, na èetiri zaposlena doðe jedan penzioner, dok je u Crnoj Gori odnos 1:1,3. Osim toga, gotovo dvije treæine korisnika prima invalidsku ili porodiènu penziju, što je prevelik broj”, ocijenio je Kustudiæ. Prema njegovim rijeèima, u Crnoj Gori postoji neodrživo visoka penzija u odnosu na plate. “Penzije su u apsolutnom iznosu male, ali èine gotovo 85 odsto plata zaposlenih, što je previše”, smatra Kustudiæ. (kraj) dmc/kmh