Podgorica, (MINA) – Predlog prostornog plana omoguæava održivo korišæenje prirodnih bogatstava, a ekonomski razvoj temelji na uvažavanju ciljeva i principa relevantnih evropskih i globalnih dokumenata, ocijenili su danas u Ministarstvu turizma i zaštite životne sredine. U tom resoru smatraju da æe kljuèni izazov predstavljati implementacija prostornog plana kroz izradu planova nižeg reda i primjenu instrumenata zaštite životne sredine. »Crna Gora je država u procesu integracija u Evropsku uniju (EU). Taj status podrazumijeva reforme na svim nivoima i strukturama kako bi nacionalni sistem bio harmonizovan sa evropskim standardima«, kazali su predstavnici Ministarstva reagujuæi na intervju poslanika Pokreta za promjene Maje Kostiæ-Mandiæ. Mandiæ je ocijenila da je Predlog prostornog plana u suprotnosti sa ustavnim odreðenjem Crne Gore kao ekološke države, a zemlja koja ne poštuje svoj Ustav i ne pokazuje spremnost da zaštiti svoju prirodu, šalje lošu poruku EU. Ona je navela i da je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Crna Gora preuzela obavezu da saraðuje sa EU u «zaustavljanju degradiranja i unaprjeðenju stanja u oblasti životne sredine, podsticanjem održivog razvoja». Iz Ministarstva, meðutim, kažu da je SSP-om "utvrðeno referentno stanje u Crnoj Gori, a dinamiku sprovedenih reformi pozitivno je ocijenila Evropska komisija (EK)". »Crna Gora je ne samo država u procesu integracija u EU, veæ i nova èlanica Ujedinjenih nacija, koja je i po tom osnovu preuzela izuzetno znaèajne obaveze. Preuzimanje ne podrazumijeva automatsku izgradnju kapaciteta, veæ jaèanje u skladu sa planom koji se definiše na osnovu odredbi svakog pojedinaènog ugovora i taj proces je u toku«, kaže se u reagovanju. Podsjeæa se da prostorni plan daje smjernice za namjenu i korišæenje prostora kao najvažnijeg resursa na èijoj upotrebi se zasniva cjelokupan društveno-ekonomski razvoj države. »Izrada takvog dokumenta je složen proces, èak i uslovima kada se raspolaže potpunim informacijama o sektorskim politikama i opredjeljenjima. Strategije razvoja saobraæaja i energetike, privrednih grana izuzetno znaèajnih za ekonomski razvoj Crne Gore, bile su završene tek nakon izrade prvog nacrta prostornog plana«, navode iz Ministarstva. Period devedestih i tranzicija, neminovno su, kako se navodi, uslovili paralelnu izradu više strateških i razvojnih dokumenata i zato nije bilo moguæe obezbijediti potrebne analize njihovog meðusobnog uticaja i konzistentnosti za potrebe definisanja baznih studija za Prostorni plan. »Pojednostavljeno govoreæi, izrada Prostornog plana može biti definisana kao proces sa velikim brojem varijabila koje multiplikativno utièu na definisanje namjene prostora Crne Gore u planiranom vremenu kao njegovom kljuènom rezultatu«, ocijenili su u Ministarstvu. Zbog svega toga je, kako su objasnili, prvi nacrt prostornog plana sadržao brojne slabosti, posebno u kontekstu integracije principa održivog razvoja i ciljeva zaštite životne sredine u sektorske planove i programe. »To je i bio razlog za održavanje više krugova meðusektorskih konsultacija i participacija kojima je obezbijeðena razmjena mišljenja i iznošenje predloga i komentara unutar pojedinih sektora, kao i iznošenje mišljenja najšireg kruga relevantnih društvenih subjekata na svim nivoima«, saopštšteno je iz Ministarstva. Navodi se da su se i predstavnici meðunarodnih organizacija ukljuèili u javnu raspravu o prostornom planu, a o njemu se diskutovalo i na forumima koji djeluju u okviru Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, što je rezultiralo i pokretanjem procesa usaglašavanja pojedinih sektorskih sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja. »I revizija Master plana za razvoj turizma inicirana je kako bi se obezbijedila kompatibilnost sa ciljevima i principima Nacionalne strategije održivog razvoja, odnosno integracija instrumenta upravljanja životnom sredinom još u fazi strateškog planiranja i definisanja razvojnih projekata«, navode iz Ministarstva. Oni podsjeæaju da je od juna 2006. do decembra prošle godine Nacrt prostornog plana bio predmet usaglašavanja i kontinuiranog poboljšavanja kroz dijalog zainteresovanih strana i meðusektorske konsultacije. U tom periodu, kako su dodali, na dobrovoljnoj osnovi, prije stupanja na snagu Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, izraðena je Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za prostorni plan. »Rezultati Strateške procjene u najveæoj moguæoj mjeri su integrisani u nacrt prostornog plana uz ukljuèivanje struènjaka Njemaèkog društva za tehnièku saradnju (GTZ)”, kaže se u saopštenju. Kao rezultat je, kako se navodi, pripremljen Predlog prostornog plana “koji, pored zalaganja za primjenu principa održivog razvoja, nastoji da ih u najveæoj moguæoj mjeri na ovom nivou prostornog planiranja integriše u rješenja koja se planom predlažu«. Nnavodi se i da je poveæanje broja zaposlenih u sektoru životne sredine, otvaranje novih institucija, reforme u djelovanju postojeæih, stotine programa i projekata, sastavni dio politike tog resora, i zato je “više nego dobrodošla podrška i pomoæ svih društvenih subjekata sa lokalnog nivoa, nevladinog sektora, meðunarodnih organizacija, nezavisnih eksperata, nauènih i struènih institucija”. »Pozivamo sve koji prepoznaju da imaju potrebne kapacitete i kvalitet da se ukljuèe u realizaciju Nacionalnog programa integracija u EU, da nam se pridruže, a u Ministarstvu turizma æe imati partnera spremnog da uvaži konstruktivne kritike i prihvati pozitivne predloge«, kaže se u saopštenju. Ministarstvo je pozvalo “kolege i struènjake da dostave mišljenje, sugestije i predloge, kako bi ih zajedno razmotrili”. »S druge strane, smatramo da su izjave i komentari u medijima, umjesto komunikacije sa Ministarstvom, kontraproduktivne i predstavljaju dio politièke kampanje, ovoga puta predsjednièke, a ne konstruktivan prilog rješavanju nekih strateških pitanja buduæeg razvoja Crne Gore«, zakljuèuje se u saopštenju. (kraj) bvm/gop