Podgorica, (MINA) – Predviðeni naèin iskorišæavanja hidropotencijala na Moraèi, neprihvatljiv je sa stanovišta zaštite životne sredine, poruèeno je danas iz nevladine organizacije (NVO) Grin hom /Green Home/. Ta NVO je, polazeæi od èinjenice da je prije donošenja odluke o gradnji objekata potrebno uraditi analize ekološkog, socijanog i ekonomskog uticaja i razmotriti najbolja rješenja, angažovala domaæe eksperte koji su analizirali uticaj na vodni režim jezera i Moraèe, kao i na riblju i ptièju faunu. Studije koje su nezavisni eksperti uradili pokazale su da bi planirana gradnja brana na Moraèi imala veoma negativan uticaj na vodni režim, kao i na riblju i ptièju faunu u kanjonu te rijeke i Skadarskog jezera. »Postojeæa tehnièka rješenja, odnosno sistem od èetiri hidroelektrane i, možda, 11 akumulacija koje su predviðene u tom podruèju, sa stanovišta životne sredine, nijesu prihvatljiva«, smatra izvršni direktor Grin Homa, Darko Pajoviæ. Prema njegovim rijeèima, za takve ocjene postoje brojni ekološki i biološki, ali i ekonomski razlozi, kao i brojne meðunarodne direktive i konvencije kojih Crna Gora mora da se pridržava. Pajoviæ je na konferenciji za novinare kazao da æe od nadležnih institucija tražiti da se razmotre èinjenice koje proizilaze iz uraðenih studija, i da sepristupi nekim alternativnim rješenjima. Procjenu uticaja izgradnje brana na riblju faunu Skadarskog jezera i Moraèe, koju je uradio ihtiolog Danilo Mrdak sa Biološkog fakulteta, pokazala je da najmanje 300 porodica u okolini jezera direktno ekonomski zavisi od ribe kao glavnog resusrsa i izvora prihoda. „Još 300 porodica indirektno zavise od ribarstva, tako da je realna procjena da oko 600 porodica zavise od ribe kao glavnog izvora prihoda”, dodao je Mrdak. Prema njegovim rijeèima, èitava ekonomija bazirana na ribi kao glavnom resursu, vrijedi najmanje 4,2 miliona EUR godišnje. On je pojasnio da brane mogu izazvati opadanje nivoa jezera u toku proljeænih mjeseci, što bi uzrokovalo gubitak dijela plodišta za krapa, a na opštem ekosistemskom nivou za oèekivati je da se izgubi i dio mineralnih soli koje svake godine normalno dospijevaju u jezero, što može izazvati pad opšte bio-produkcije. „Procijenili smo da æe, u sluèaju takvog scenarija, doæi do pada brojnosti ribarstveno interesantnih vrsta, u prvom redu krapa i ukljeve, i do 30 odsto, što bi znaèilo da æe cijela ekonomija izgubiti do 1,4 miliona EUR na godšnjem nivou”, precizirao je on. Mrdak je kazao i da se, s obzirom da su brane planirane u središnjem toku Moraèe, može oèekivati negativan uticaj na tamošnju populaciju pastrmke. Autor Procjene uticaja izgradnje brana na ptièju faunu, ornitolog Darko Saveljiæ, podsjetio je da Moraèa daje više od 60 odsto ukupne vode Skadarskom jezeru, tako da se svaki veæi antropogeni zahvat na rijeci ili kanjonu reflektuje na ekosistem te meðunarodne vodene površine. „Studija prvi put iznosi ornitološke podatke kanjona Moraèe i predstavlja neutralnu platformu za dalje razgovore o uticaju brana na njoj na sam kanjon i Skadarsko jezero u cjelini“, kazao je Saveljiæ. Prema njegovim rijeèima, Svjetski fond za životnu sredinu (WWF) uradio je istraživanje èiji je cilj bio ispitivanje uticaja hidroakumulacija na Moraèi na Skadarsko jezero, i koji se temeljio na do sada objavljenim podacima o Jezeru. „Meðutim, terenska istraživanja ornitofaune kanjona pokazale su da njegov znaèaj za boravak ptica prevazilazi nacionalne okvire, i po kvalitetu i po kvantitetu faune ptica, kao i da se dalji uticaj na Skadarsko jezero nije ispitivao, a sva pažnja posveæena je upravo podruèju planiranom za hidroakumulacije“, naveo je on. Saveljiæ tvrdi da je u kanjonu Moraèe, ukljuèujuæi Mrtvicu i Malu rijeku, registrovano 130 vrsta ptica, što je gotovo 40 više nego u Nacionalnom parku Lovæen. „Mapa akumulacija ukazuje da æe dobar dio kanjona Mrtvice biti potopljen izgradnjom brana a isti je sluèaj i sa dijelom kanjona Male Rijeke. Gubitak staništa i izmjena vegetacijskog pokrova usljed promjene klime odraziæe se i na sastav ornitofaune ta dva kanjona, veæ priznata od Savjeta Evrope kao vrijedna”, upozorio je on. Saveljiæ je kazao da ”ne treba iæi daleko i tražiti primjer uništavanja biljnog i životinjskog svijeta kanjona neke rijeke, od Pive i Pivskog jezera”. ”Teško da æete danas naæi turistu ili prirodnjaka koga ta akumulacija može da privuèe”, dodao je on. Kordinator programa za životnu sredinu u Grin Homu, Jelena Marojeviæ, kazala je da je znaèaj studija veliki jer su bazirane na istraživaèkim podacima u toku 2008. godine »a ne na rezultatima starim i po nekoliko desetina godina, kako se èesto ima obièaj«. Ona je kazala da su studije, kao doprinos Strateškoj procjeni uticaja èija je izrada u toku, dostavljene ministarstvima ekonomije i ureðenja prostora i zaštite životne sredine, kao i institucijama i konsultantima koji su angažovani na njenoj izradi. (kraj) gop/del